U Hrvatskoj su na izborima za Europski parlament biračima bile ponuđene čak 33 kandidacijske liste. I dok je taj kvantitet formalno donio i kvalitet - birači ovoga puta zaista nisu mogli zdvajati nad time kako nemaju za koga glasovati - faktički je bilo jasno da više od polovine tih lista na izborima neće imati ikakvu značajniju ulogu od dekorativne.
Uostalom, čak 18 kandidacijskih lista dobilo je manje od jedan posto glasova. Među njima su i neke parlamentarne te etablirane poput nekoć snažnog HSLS-a (0,54 posto glasova), Reformista Radimira Čačića (0,92 posto) ili stranke SNAGA borca za prava dužnika u 'švicarcima' Gorana Aleksića (0,34 posto).
SSH dobio 514 glasova, a njen kandidat Smokvina 12
Na samome dnu liste kandidacijskih lista, složenoj prema jučer ostvarenim rezultatima na europskim izborima, nalaze se četiri koje su dobile manje od 0,10 posto glasova: Slobodna Hrvatska (0,09 posto), Stranka hrvatskog zajedništva (0,08 posto), Hrvatska stranka reda (0,06 posto) te Slobodarska stranka Hrvatske (SSH) koja je, frazom sportskih novinara rečeno, fenjeraš europskih izbora. SSH je dobio 513 glasova, odnosno 0,04 posto od ukupnog broja. Na toj je listi i kandidat koji je od svih dobio najmanje glasova na europskim izborima pa ga već zbog tog kurioziteta, ali i njegove kuražnosti da se kandidira, valja spomenuti. To je Radovan Smokvina, treći s liste Slobodarske stranke Hrvatske. On je dobio samo 12 glasova u Hrvatskoj te jedan u inozemstvu.
Na Facebooku smo pronašli predizborni plakat gospodina Smokvine na kojem s puno pravedničkog idealizma poručuje: "Jedini smo dokazali da imamo ozbiljne namjere i ne postavljamo nikakve uvjete kako bismo se uspustili u obračun s kriminalom i korupcijom".
Tvrdi da su svi dosadašnji izbori u Hrvatskoj bili prijevara
Smokvina je na predstavljanju kandidacijske liste SSH na HRT-u izjavio kako su svi dosadašnji izbori u Hrvatskoj bili prijevara birača zbog čega je više puta podnosio prijave DORH-u protiv Državnog izbornog povjerenstva.
Na pitanje novinara zašto se onda kandidirao na izborima koje unaprijed smatra prijevarom, Smokvina je odgovorio da se kanididra samo kako bi dokazao da su izbori prijevara. U svojim je tužbama navodio 15 činjenica koje to, navodno, argumentiraju, a na predizbornom predstavljanju na HRT-u iznio je tri koje smatra ključnima.
Prvo, kaže, postoji višak birača, čak do 900 tisuća. Drugo, arhitektura softwarea koji je APIS (Agencija za podršku informacijskim sustavima) nabavio kao IT podršku za izborni proces takva je, tvrdi Smokvina, da se rezultati znaju unaprijed i usklađeni su s predizbornim anketama uz odstupanja od pet posto. Treća činjenica koju Smokvina iznosi kao dokaz da su izbori prijevara jest da se listići ubacuju u neprozirnu kutiju, a od birača se na biralištima ne traži da se potpišu i time potvrde da su doista pristupili izborima. Smokvina je svojedobno bio potpredsjednik udruge Iuris protecta i aktivist koji godinama upozorava na korupciju u hrvatskom pravosuđu.
