Nakon sastanka vladajuće koalicije, premijerka Jadranka Kosor predstavila je novi program za oporavak gospodarstva, na kojem je radio tim njezinih savjetnika. U sklopu tog oporavka najavila je potpuno ukidanje harača dva mjeseca prije predviđenog roka, po prvi puta spomenula da Vlada razmišlja o rebalansu proračuna te priznala da je sadašnja politika javne potrošnje i punjenja proračuna neodrživa.
Priznanje da smo duboko u banani, izrada novog registra
Priznala je da je nezaposlenost velika, povećala se za 21,2 posto u odnosu na kraj 2008. godine, da se vanjski dug popeo na 98,5 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je on sam za 5,8 posto niži nego 2008. godine. Najavila je bolne rezove, koji uključuju ukidanje pojedinih kategorija povlaštenih mirovina i linearno smanjenje postojećih. U broj osoba čija se imena nalaze u kontroverznom Registru branitelja neće se dirati, ali zato će osnovati novi registar: Registar zaposlenih u javnom sektoru!
Ondje, pak, slijedi smanjenje plaća i rezanje broja zaposlenih za pet posto do kraja godine, nakon što se provede temeljita revizija. Ukinut će se pojedini uredi i agencije, a otkaz će dobiti oni za koje se utvrdi "da ne rade ništa". Nije htjela imenovati niti jednu "dokonu" agenciju, no najavila je da će u sklopu decentralizacije državnih institucija i agencija izmjestiti pojedine zavode i urede izvan Zagreba. Obračun plaća u javnom sektoru će se, pak, centralizirati.
Izrazila je nadu da smanjenje plaća neće natjerati one najkvalificiranije na napuštanje državne i javne službe.
Novac iz državnog proračuna rezerviran za ovogodišnji regres i božićnicu u tom sektoru preusmjerit će se u povećanje socijalne naknade i potpore zapošljavanju, a ukupna masa novca predviđena za plaće će biti srezana za 10 posto.
Najavila je i program zbrinjavanja onih kojima predstoji otkaz i program prekvalifikacije, te klauzulu "2 za 1", što znači da će se jedna osoba moći zaposliti u tom sektoru tek nakon što se oslobode dva radna mjesta.
"Ne bojim se socijalnih nemira", neustrašivo je kazala premijerka.
Smanjenje poticaja i odgovorno ponašanje države
Ići će se i na smanjenje poticaja u poljoprivredi, te je istaknula kako je kriza razotkrila slabosti u davanju državnih potpora pojedinim poduzećima, od brodogradilišta do Hrvatskih željeznica.
Uvest će porezne poticaje i olakšice koji će biti usmjereni na obrazovanje, zaštitu okoliša, energetsku učinkovitost, istraživanje i razvoj.
Kako bi povećala sumu novca koji ima na raspolaganju, država će rasprodati udjele u trgovačkim društvima u kojima ima manje od 25 posto udjela.
Kako je sama država (glavni) generator nelikvidnosti, najavljeno je da će se rokovi naplate dugovanja države najvjerojatnije od 1. siječnja 2011. godine smanjiti sa 60 do 45 dana.
Kosor je kazala da će se ići na ukidanje poreznih olakšica u porezu na dohodak, smanjenje stope poreza na dohodak te uvođenje triju novih stopa u iznosu 12, 25 i 40 posto. Najavila je i smanjenje parafiskalnih nameta od vodnog doprinosa i spomeničke rente, do doprinosa za turističke zajednice i Hrvatske šume, uz preporuku lokalnim jedinicama da umanje i vlastite namete.
"Želim vam predstaviti svoj prijedlog programa rada Vlade. Dugo smo na njemu radili, i u tišini, kako bismo izbjegli raščlanjivanje u medijima."
"Tako i dobri prijedlozi budu osuđeni na propast", rekla je Kosor. Na programu su, kaže, radili njeni savjetnici Borislav Škegro, Sandra Švaljek i Željko Ivančević.
"Gospodarstvo i dalje ostaje središnje mjesto programa i mog rada", istaknula je Kosor i naglasila kako su koalicijski partneri u potpunosti podržali taj program. U programu su prijedlozi koji bi Hrvatsku trebali vratiti na put gospodarskog rasta.
"Moramo se osloniti na ono što imamo", rekla je Kosor, pri čemu je posebno istaknula cestovnu infrastrukturu, članstvo u NATO-u i ulazak u EU.
"Moramo mijenjati naša shvaćanja i navike. Za gospodarski rast ne može biti odgovorna samo Vlada. Tražit ćemo sudjelovanje i odgovornost lokalne samouprave i odgovorno poduzetništvo."
"Traže se bolni rezovi, ali malo tko je spreman podnijeti ih. Temeljni cilj programa su stabilnost, održivost i socijalna pravednost. Nema žrtvovanja dugoročnih ciljeva radi kratkoročnog dobitka", kazala je Kosor, a cjelokupni Program gospodarskog oporavka možete pročitati ovdje.
"Okosnica programa su smanjenje izdataka javnog sektora, ciljani socijalni transferi i kapitalna ulaganja umjesto neracionalnih troškova, te nastavak privatizacije, pokretanje novog investicijskog ciklusa, ubrzanje reformi u pravosuđu, zdravstvu i mirovinskom sustavu", objavila je Kosor.
http://bambuser.com/r/player.swf?username=net.hr
U samom "planu spasa" piše kako je Jadranka Kosor nositeljica cjelokupnog programa te da je ministar financija Ivan Šuker koordinator aktivnosti u realizaciji. Iako je premijerka ovaj program predstavila kao umotvorinu njoj najbližih ljudi, šef HSLS-a Darinko Kosor izjavio je kako se radi o HSLS-ovom programu izlaska iz krize do 80 posto.
HSS-ovac Josip Friščić nije bio tako oduševljen. Izjavio je novinarima pred Vladom da će njegova stranka prihvatiti taj plan "nakon dorade". Kamen spoticanja su vrlo vjerojatno poljoprivredni poticaji, iako to ni Kosorica ni Friščić nisu izrijekom kazali.
Prethodni članak:
arti-201004190221006
