Financijska tehnologija preobrazila je naš svijet. U doba pandemije ubrzala je tehnološki razvoj bankarskog sektora za tri do osam godina, rečeno je na online konferenciji "Što se događa kad se financijska industrija susretne s IT-em" održanoj u organizaciji IT tvrtke Combis. S druge strane, iako se ubrzava korištenje digitalnih tehnologija, keš još uvijek čini veliku većinu transakcija u Hrvatskoj.
U panelu su se uživo, pred virtualnom publikom okupila neka od najzanimljivijih imena iz svijeta bankarstva, IT-a i poduzetništva. Bio je tu Boris Vujčić, guverner HNB-a, Roberto Bitunjac, član uprave Sberbanka, predsjednica uprave RBA banke Liana Keserić, poduzetnik i investitor, veliki zagovornik kriptovaluta, Hrvoje Prpić, te Goran Car, glavni direktor Combisa.
Iako su se beskontaktno i kartično plaćanje i mobilno bankarstvo značajno povećali u obujmu, nemojte misliti da će gotovina tako brzo nestati. U 2020. godini HNB-ovi podaci govore da je 39 posto građana koristilo mobilno bankarstvo, što je vrlo velik udio. Međutim, kako je istaknuo guverner Vujčić, gotovina je tu i ostat će s nama: "Kad gledate podatke o fiskalizaciji, 79 posto je računa u gotovini". Dodao je da gotovina čini i veći dio obujma transakcija, no postotak je manji jer su digitalne transakcije vrednije.
"Neki to nazivaju keš paradoksom. U vrijeme digitalizacije raste potražnja za gotovinom. Vjerojatno zbog niskih kamatnih stopa. U euro depozitima idu u negativnu sferu. Onda je najjeftinije imati gotovinu", kazao je Vujčić.
"Budućnost bankarstva vezana je uz inovacije i digitalizaciju, uz zadržavanje fokusa na sigurnosti i povjerenju; to su aduti koji nikada ne mogu izaći iz mode", kazao je guverner.
(Combis)
Liana Keserić iz RBA i Roberto Bitunjac iz Sberbanke također su istaknuli da se sve više polaže u digitalne usluge koje moraju biti jednostavne za korištenje.
"Klijenti danas očekuju da svoje poslovanje s bankom mogu obavljati s bilo kojeg mjesta, i to brzo i digitalno", rekao je Roberto Bitunjac.
"Scenarij kojem težimo jest da korisnici odmah, pri prvom susretu s nekom uslugom osjete da je mogu ugodno i jednostavno koristiti. Ako se to ne dogodi, nestaje interes, čak i ako aplikacija sadrži brojnih prednosti i funkcionalnosti'', kazala je pak Keserić.
Problem sigurnosti
"Dosta toga se promijenilo, svjesnost o važnosti sigurnosti je porasla. Ulaganje u sigurnost je veće", kazao je glavni direktor Combisa Goran Car.
"Zaboravljamo samo da i suprotna strana napreduje, hakeri izmišljaju nove tehnike napada. Svi napredujemo, samo je pitanje jesmo li brži od hakera. Napada će biti, ali moramo se u 30 napada obraniti 30 puta, haker mora pobijediti samo jednom. Čak i kad nas prestignu, moramo biti brzi da to otkrijemo i spriječimo iskorištavanje", kazao je na temu računalne sigurnosti sustava.
Guverner Vujčić je istaknuo da se jedan od najvećih revolucija događa u načinima plaćanja. U Šangaju, iznio je guverner primjer, na ulici prodavač sok naplaćuje digitalno. "Čak i prosjak može imati barkod i vi mu date novac digitalno", kazao je Vujčić.
S tim u vezi bilo je riječi i o kriptovalutama i njihovom korištenju. Vujčić je istaknuo da one još nisu i neće tako brzo postati općeprihvaćeno sredstvo plaćanja, te da su više investicijska imovina.
"Ono gdje su kriptovalute bile dobre za tržište jest da su osvijestile potrebu da se banke okrenu jeftinijem međunarodnom platnom prometu, bila je cijena veća nego što tehnološki treba biti", zaključio je.
Poduzetnik Hrvoje Prpić je kazao da ćemo još pričekati da kriptovalute poput bitcoina postanu mainstream da možemo njima primjerice plaćati na kiosku.
"Bitcoin je digitalno zlato. Hoće li netko platiti više za nešto što se ne koristi – isto je sa zlatom, danas ga se kupuje digitalno i nemamo pojma je li ono stvarno u nekom skladištu ili nije. Većina investicijskih bankara će savjetovati ljudima s debelim portfeljima da ulože dio u kriptovalute, 1-2 posto", kazao je.
