Između zviježđa Blizanaca i Velikog Medvjeda smjestilo se jedva zamjetno zviježđe Ris. Iako je vidljivo tijekom cijele noći i cijele godine, najsjajnije zvijezde samo su treće magnitude pa je u odnosu na okolinu Ris jedva primjetan. Zviježđe je uveo poljski astronom Johannes Hevelius u 17. stoljeću kako bi popunio prazninu na kartama, a nazvao ga je Ris jer ga mogu raspoznati samo jako osjetljive oči, poput risovih.
- VIDEO/FOTO Zadnja nada Europe za spas risa: Snježana i Bojan su na važnom zadatku
- Spas od izumiranja: Gorskim kotarom i Likom vrludaju i karizmatični Stipe i RISta
U Hrvatskoj je, nažalost, malo takvih očiju, naime, populacija
'najljepše divlje mačke našeg kontinenta' kako nazivaju risa
(Lynx lynx) iznimno je mala, a s obzirom na to da je riječ o
jednoj od najugroženijih vrsta, svaka jedinka risa je izuzetno
važna.
(Alojzij Skvarča/LIFE Lynx projekt)
Većina hrvatskih risova živi u Primorsko-goranskoj županiji,
jednom od područja s najbogatijom biološkom raznolikošću u
Europi. Ris je svojedobno nestao s ovih područja, ali je 70-ih
godina prošlog stoljeća napravljena uspješna reintrodukcija te
vrste u Sloveniju i Hrvatsku, a problem izumiranja risova muči
još neke zemlje u Europi.
''U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji ostalo je tek 130
jedinki euroazijskog risa, a njihov opstanak ugrožavaju krivolov,
nestanak plijena i fragmentacija staništa. Glavna prijetnja
očuvanju risa dolazi zbog problema s genima. Zbog obnove
populacije risa 1970-ih godina, svi risovi koji danas žive u
našoj regiji rođaci su i hitno trebaju nove jedinke kako bi
osvježili obitelj.
Osim euroazijskog risa našu regiju nastanjuje i balkanski ris. Riječ je o vrlo maloj, potpuno izoliranoj populaciji nastanjenoj u Sjevernoj Makedoniji, na područjima s vrlo malo plijena i danas je u Europi ta populacija jedna od najugroženijih'', upozorava Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature), koja je pokrenula kampanju posvajanja risa.
Riječ je o simboličnom činu, kojim se pomaže rad WWF-a na terenu
te znanstvene projekte praćenja ponašanja i zdravlja populacija
velikih zvijeri, a osim risa simbolično možete posvojiti i druge
životinje kojima prijeti izumiranje na svjetskoj razini ili su
ugrožene u našoj regiji: pčele, tigra, slona, polarnog ili smeđeg
medvjeda, morske kornjače, pande ili još dvije naše tri velike
zvijeri: medvjeda i vuka.
Upravo kako bi se što bolje i učinkovitije upravljalo populacijama velikih zvijeri te što kvalitetnije radilo na suživotu čovjeka s risom, vukom i medvjedom, usmjeren je hrvatsko-slovenski Interreg projekt Carnivora Dinarica, koji je ušao u drugu godinu provedbe, a najviše se radi na unaprjeđenju koordinacije između Hrvatske i Slovenije.
- Endem Jadrana: Uginula i posljednja periska u Parku prirode Telašćica
- Bjeloglavi vladari neba jedno su od najvećih prirodnih blaga Hrvatske
- Najljepša europska ptica grabljivica: Nakon 50 godina crvena lunja opet se gnijezdi u Hrvatskoj
Kao što smo već pisali, iako je riječ o prekrasnim i veličanstvenim životinjama, ponekad su teški susjedi i stoga je u našem zajedničkom interesu da očuvamo velike zvijeri u prirodi za budućnost. Da bismo to mogli, moramo naučiti dijeliti stanište s njima, pri čemu veliku ulogu igra edukacija, i to od malih nogu pa tako djeca Gorskog kotara o važnosti velikih zvjeri mogu učiti u edukativnim kutcima u osnovnim školama u Gerovu, Delnicama, Mrkoplju i Vrbovskom te u jesenas otvorenom oporavilištu za mladunčad risa u Nacionalnom parku Risnjak.
Utočište, u kojem će mladunci biti zbrinuti dok ne budu dovoljno
snažni i neovisni da se upuste u pustolovinu u prirodi, otvoreno
je u sklopu spomenutog projekta Carnivora Dinarica, čija je
glavna svrha poboljšanje statusa zaštite velikih zvijeri
(medvjed, vuk, ris) u područjima ekološke mreže Natura 2000 u
Hrvatskoj i Sloveniji.
Još jedan važan međunarodni projekt koji se bavi spašavanjem
dinarske i jugoistočne alpske populacije risa od izumiranja jest
LIFE Lynx, koji će se provoditi do 2024. godine, do kad će se u
Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji u prirodu ispustiti i najmanje 14
risova uhvaćenih u Slovačkoj i Rumunjskoj. U Sloveniji je između
10 i 20 risova, a najkritičnija je situacija u Italiji.
Najvažniji cilj projekta LIFE Lynx je oporavak genetske
raznolikosti populacije te postavljanje temelja za održivo
upravljanje populacijom za što su ključni međunarodna suradnja
niza institucija, znanstveni podaci i multidisciplinaran pristup
problematici. U projekt je uključeno 11 institucija iz pet država
– Hrvatske, Slovenije, Italije, Slovačke i Rumunjske, a s obzirom
na to da je edukacija iznimno važna vrlo je vrijedna te
zanimljiva i zabavna javna baza kojoj svi mogu pristupiti i putem
jednostavnog pretraživača pratiti gdje su lokacije nalaza i gdje
su fotografirani pojedini risovi.
Zaustavljanje izumiranja populacije risa na području Hrvatske,
Slovenije i Italije postići će se naseljavanjem životinja iz
Slovačke i Rumunjske, a dovezene životinje bit će praćene pomoću
GPS ogrlica te će znanstvenici i znanstvenice provoditi i brojne
genetske i ekološke analize što već i čine. Tako je, primjerice
hrvatski dio tima LIFE Lynx početkom svibnja ove godine iz
Rumunjske u Gorski kotar doveo risa Dorua, a ris Goru naseljen je
u Sloveniju, no obojica su šetala preko granice što je i dodatan
pokazatelj zašto je potrebna međunarodna suradnja u zaštiti
ugroženih životinja.
Rezultiralo je to i ljubavnom pričom, naime, ranije je
ustanovljeno prema podacima s radiotelemetrijske ogrlice ukazuju
da je Goru uspostavio teritorij na Maloj gori u Sloveniji, a na
istom području živi ženka Teja, koju se također prati pomoću
ogrlice. Lokacije s njihovih ogrlica pokazale su da su se Teja i
Goru družili u lipnju i početkom srpnja, a s obzirom na otkriće
koje je uslijedilo nekoliko mjeseci kasnije čini se da je njihova
romansa urodila plodom.
- Zašto se ugasila čarolija krijesnica? Budite čuvari svjetla našeg djetinjstva!
- Čarolija krijesnica: 'Građani znanstvenici' ozbiljno shvatili ulogu čuvara svjetla našeg djetinjstva
Iz LIFE Lynx objavili su prije par tjedana snimke iz druge polovice studenog koje pokazuju Teju i mladunče na njihovom mjestu plijena. Prema podacima - vremenu susreta risova, obrazaca kretanja ženke i veličine mačeta snimljenog videozapisom, istraživači su zaključili da je ženka dobila mlado oko 25. kolovoza što je za ovu vrstu vrlo kasno i vrlo rijetko.
Naime, risovi suprotnog spola se uobičajeno druže se samo u vrijeme parenja što je u Dinaridima tijekom veljače i ožujka. Risovi su teritorijalne životinje, jedinke istog spola nikada ne dijele isti prostor i aktivno ga brane od drugih risova istog spola. No teritoriji mužjaka i ženke se mogu preklapati. Mužjak i ženka koji žive na istom području žive odvojeno, ali komuniciraju međusobno mirisnim signalima koje ostavljaju trljanjem tijela o stijene, debla i korijenje te putem izmeta i urina.
No, za konačnu potvrdu o podrijetlu malenog risa još će trebati neko vrijeme jer u prvom pokušaju znanstvenici nisu uspjeli nabaviti neinvazivni genetski uzorak mačića koji bi potvrdio Goruovo očinstvo, ali nadaju se da će do njega doći u sljedećih nekoliko tjedana. ''Takva potvrda potvrdila bi početak integracije genetskog materijala karpatskog risa u genetski osiromašenu populaciju dinarskog risa što bi umanjilo problem križanja i pomoglo spasiti populaciju sjevernog dinarskog risa'', napominju iz LIFE Lynx.
- 'Ugasiti svjetla, a upaliti zvijezde': Daruvarski Vrani kamen postao park tamnog neba
- Adam, zaljubljeni ginko, mogao bi proslaviti Hrvatsku u Europi: 'Otkrit ću vam jednu tajnu. Nisam sam'
Ugroženosti populacije, kao što smo već upozoravali, osim
krivolova velik problem predstavlja i parenje u srodstvu jer je
većina naših risova u rodu na razini rođaka u prvom koljenu pa im
je genetska raznolikost nedovoljna za siguran opstanak s obzirom
na to da genetski poremećaji uzrokuju različita oboljenja i
povećanu smrtnost.
Risa, kojeg se smatra jednom od najljepših životinja na ovim prostorima, danas još ima samo u Rusiji, Skandinaviji i u Karpatima, a u Hrvatskoj je autohtoni ris posljednji put viđen 1903. godine. U Dinaride se vratio 1973., kada je šest životinja preseljeno iz Slovačke u Slovenije te se populacija potom proširila šumovitim brdsko-planinskim područjima Gorskog kotara, Like, Korduna i sjevernog primorja sve do granice s BiH na jugoistoku.
Dugih nogu i velikih ušiju s čupercima na vrhovima i kratkim repom te osebujnog točkastog uzorka krzna različitog kod svake jedinke - 'duhovi šume', kako se često naziva risove jer su vrlo samozatajne životinje, izuzetno su važni i za ekosustav kao selektivni predatori koji se prvenstveno hrane bolesnim i starim jedinkama pa tako imaju ulogu čistača u ekosustavu. Vrlo su aktivni i vole lunjati šumama, a istraživače i ljubitelje ove prekrasne zvjeri u posljednje vrijeme je razveselilo niz dobrih vijesti i o hvatanju nekoliko risova u Hrvatskoj i Sloveniji.
U susjedstvu Kočevskom Rekom šeće Bojan, Gorskim kotarom vrludaju
Stipe, Rista, Snježana i njezino mladunče, a nemoguće je
zaboraviti Andreju, Vidu, Marka, Gorana, Burnog i Martina, da
spomenemo tek neke od zvijerki čije avanture redovito pratimo, a
uskoro bi trebali dobiti i još društva.
Naime, u Slovačkoj i Rumunjskoj uskoro počinje nova sezona
hvatanja risova za naseljavanje u Hrvatsku i Sloveniju, a na
jednoj od lokacija hvatanja u Slovačkoj istraživači LIFE Lynx
tima pomoću fotozamki prate tri risa i nadaju se da će se jedan
od njih ove zime preseliti u Hrvatsku. Na svima njima važan je
zadatak - spriječiti da se u Europi priča o izumiranju risova ne
ponovi.
