Vesna Pusić, bivša šefica hrvatske diplomacije koja slovi za beskompromisnu političarku visokih demokratskih standarda i čiji su javni istupi i stavovi smetali mnogima na desnici, nedavno je najavila svoje povlačenje iz aktivne politike.
"Presudio je u prvome redu moj osjećaj da u ovakvoj vrsti angažmana, kao saborska zastupnica, ne mogu više mnogo doprinijeti. Nemojte me pogrešno razumjeti, ja smatram da je Sabor, parlament kao institucija, neobično važan", objasnila je Pusić razlog povlačenja u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
Politika će je i dalje zanimati
Tvrdi da svoj dalji rad ne smatram političkom mirovinom, da će je politika i dalje zanimati i biti predmet njezinog istraživanja, pisanja i angažmana.
"Samo, ne više kroz kandidiranje na parlamentarnim izborima. Počela sam surađivati na nekoliko međunarodnih projekata i to ću nastaviti. Pisat ću i to objavljivati, savjetovati grupe i pojedince u njihovu političkom angažmanu, sudjelovati u domaćim i međunarodnim raspravama o politici, EU, regiji… Mi u Hrvatskoj još nemamo pravi politički 'think tank', pa i tako nešto bi me jako zanimalo", kaže Pusić.
Političko nazadovanje u Hrvatskoj i svijetu
Uvjerena je da se trenutno nalazimo u razdoblju globalnoga političkog nazadovanja te da to svakako vrijedi i za Hrvatsku. Što se evolucije političkog sadržaja tiče, smatra da smo u Hrvatskoj najvišu točku bili dosegnuli 2013. godine, a pod tim misli na funkcioniranje institucija, društvenu uključivost i nediskriminaciju, razinu zaštite ljudskih prava, slobodu medija, funkcioniranje sudstva i plan njegova unapređenja, poslovnu klimu i slične pokazatelje kojima se uobičajeno mjeri zrelost demokracija.
"Sva međunarodna mjerenja, od Indeksa demokracije, preko Freedom House mjerenja, Indeksa socijalne pravde pa do mjerenja investicijske klime i razine korupcije pokazuju lošije rezultate nakon 2015.
Ni te 2013. nije bilo idealno ili onako kako bi čovjek poželio, ali je bilo bolje nego ikad ranije i značajno bolje nego danas. Neka osnovna civilizacijska dostignuća kao što je odbacivanje rodne, spolne i etničke diskriminacije danas se ponovno dovode u pitanje. Politička korupcija je gotovo normalizirana. Separacija crkve i države ne postoji. Pokušava se opravdavati ili bar zataškavati nasilje nad ženama. Laganje u politici se tretira kao vještina, a ne kao sramota. Neznanje je vrlina, a znanje sumnjivi elitizam.
Javno razmetanje domoljubljem se koristi kao pokriće za prostakluk, laži, prijevare, krađu i koristoljublje. Da, nazadovali smo u političkom sadržaju. Ali to samo znači da treba uprijeti jače na svim razinama. Napredak u politici brzo odskliže unatrag, ako se na njemu ne radi. U tom pogledu su progresivne snage u društvu puno kolebljivije i manje uporne od reakcionarnih", kaže Pusić.
Autoritarna vlast prije 2000. godine
Prema njezinom mišljenju, demokracija se u Hrvatskoj počela razvijati 2000. godine. "Prije toga, u razdoblju 1990. – 2000. imali smo višestranačje, ali de facto autoritarnu vlast. Rat, kao što je poznato, nije najbolji ambijent za razvoj demokracije. U Hrvatskoj smo prošli kroz tranziciju u dva koraka: iz autoritarnog jednostranačja u autoritarno višestranačje; te iz autoritarnog višestranačja u početke demokracije."
Kaže kako je pandemija koronavirusa zadnjih mjeseci na svjetskoj razini ubrzala transformaciju "neliberalnih demokrata" u "korona-diktatore", što je za jednu demokraciju u povojima kakva je naša vrlo nepovoljno za razvoj. No, naglašava, da za razliku od nekih susjeda, Hrvatska danas nije diktatura.
'HNS više ne postoji'
Osvrnula se i na svoju bivšu stranku HNS koja je pružila ruku podrške HDZ-u. "Žalosti me što moja bivša stranka HNS više ne postoji. A ako pogledate predizborno i postizborno ponašanje, većina političkih stranaka u Hrvatskoj je izdala biračku volju, odnosno nije radila ono za što su birači mislili da glasaju.
Problem s HNS-om je u tome što on nije bio takva stranka. U slučaju nekadašnjeg HNS-a birači su sasvim točno znali na čemu su: kako nije bio ni automatska ljevica ni automatska desnica, morao je uvijek formulirati stvarne i promišljene političke stavove. Ništa nije išlo po inerciji."
Demokratski pokret projekt slavonskih tajkuna
Kada je u pitanju Domovinski pokret Miroslava Škore, Pusić kaže da je to projekt, "a sad se već i javno zna kojih konkretnih slavonskih tajkuna". Međutim, nastavlja Pusić, on nema veze s orbanovskim modelom.
"Škoro ne upravlja ničim. Njega je izmislila grupa ljudi naprečac stečenog bogatstva, nalijepila ga na prvu stranicu svog projekta i tako se pokušava domoći političke moći. Suprotno analogiji s Orbanom, ovdje se uz pomoć financijske moći pokušava osvojiti i politička moć, a'“vazali' zapravo upravljaju 'prvim čovjekom'. Izabrali su ekstremnu desnicu kao koncept, pretpostavljam, u prvome redu zbog konteksta i iz oportuniteta.
Škore mi čak dođe i žao kad ga vidim kako se muči u javnim političkim nastupima, no njegovi gazde nisu nimalo bezopasni: slični projekti su u ovih 30 godina već prilično uništili Slavoniju. Zamislite da sutra dobiju priliku da na isti način devastiraju cijelu Hrvatsku?", upitala se Pusić za Slobodnu Dalmaciju.
