Višegodišnji ubrzani rast cijena nekretnina nastavio se u prvom kvartalu 2020., ali do kraja godine on će usporiti. Zato bi cijene u narednom razdoblju mogle stagnirati ili padati, kažu procjene analitičari HNB-a u najnovijoj publikaciji naziva "Financijska stabilnost".
Kako prenosi Novac.hr, analitičari kao razloge stagniranja ili padanja cijena nekretnina navode negativne posljedice pandemije na gospodarski rast kao i povećanu neizvjesnost u kontekstu sigurnosti radnih mjesta i visine dohodaka. Također, po njihovom se mišljenju razlozi za pad nalaze i u izraženom padu aktivnosti na tržištu nekretnina te povećanju sklonosti ulaganja u sigurniju i likvidniju imovinu.
Proteklih godina skočile cijene nekretnina u Zagrebu i na Jadranu
Prošle godine je prosječna stopa rasta iznosila devet posto i bila je među najvišima u EU. Svi oni koji su išli u potragu za nekretninom u Zagrebu ili na Jadranu mogli su primijetiti da je velik rast cijena bio baš u tim područjima bio osobito izražen.
Cijene su tamo dosegnule razine iz razdoblja prije krize. Za usporedbu, tijekom 2015. su cijene u Zagrebu povećane za oko 37 posto dok su na Jadranu povećane oko 20 posto. HNB navodi, pozivajući se na pokazatelje odstupanja cijena nekretnina od makroekonomskih fundamenata krajem 2019., kako su upravo oni upućivali na "blagu precijenjenost".
Izostanak turističke potražnje
Krajem prvog tromjesečja uslijedili su veliki poremećaji pa zbog toga još uvijek nije došlo do znatnijih promjena cijena. No, krajem prvog i u većem dijelu drugog tromjesečja korona-krize kupoprodaja nekretnina u Zagrebu je zamrznuta. Na to je utjecao i potres.
Prema procjenama HNB-a, na cijene nekretnina u idućem razdoblju negativno bi moglo utjecati očekivanje da će se kratkoročni iznajmljivači suočiti s problemima poput otplaćivanja dugova zbog mogućeg izostanka turističke potražnje, piše Novac.hr. U njihovoj analizi stoji da bi "to moglo utjecati i na rast ponude stanova i potencijalno pridonijeti padu cijena nekretnina".
Što će sve utjecati na pad cijena nekretnina?
Posljedice potresa će neminovno utjecati na kretanje cijena nekretnina u metropoli, a upravo bi te posljedice "mogle povećati potražnju za novijim i kvalitetnijim nekretninama pa se može očekivati raslojavanje cijena prema tim kriterijima". Inozemna potražnja za domaćim nekretninama, osobito onima na Jadranu, ovisit će o duljini trajanja krize na svjetskoj razini.
Kada su po srijedi tržišna ponuda i potražnja, broj kupoprodajnih transakcija, usprkos rastu cijena, 2019. nije bio znatno niži nego prije prethodne krize. Pritom su dvije trećine ukupnih transakcija činili Zagreb i Jadran. Poslije uvođenja epidemioloških mjera, većina aktivnosti na tržištu nekretnina bila je usmjerena na realizaciju prethodno ugovorenih transakcija, poput državnog programa subvencioniranja stambenih kredita. Naime, taj program je značajno utjecao na potražnju kao i na cijene kuća i stanova.
Tijekom zadnjeg poziva u travnju APN je zaprimio čak 3.681 novih zahtjeva za državnu potporu. U sklopu programa subvencioniranja za vrijeme prošle tri godine realizirala se čak četvrtina ukupnih transakcija. Tržišna aktivnost je tada značajno rasla u mjesecima provedbe programa. Prema ocjeni HNB-a, na rast cijena nekretnina je zadnjih godina utjecali su i drugi faktori poput povijesno niskih kamatnih stopa na stambene kredite i povoljni trendovi na tržištu rada te pozitivna očekivanja potrošača oko isplativosti ulaganja u nekretnine, piše Novac.hr.
Tjedni i dnevni najam isto utjecali na cijene nekretnina
Uz sve navedeno, na cijene u Zagrebu i na Jadranu snažno su utjecala turistička kretanja, točnije tjedni i dnevni najam. U uvjetima niskih kamatnih stopa na depozite, baš kao i negativnih iskustava mnogih ulagača na tržištu kapitala, višak sredstava često se usmjeravao na tržište nekretnina.
Izmjena Zakona o porezu na promet nekretnina bila je također pozitivan impuls porastu cijena jer je njome stopa smanjena sa četiri na tri posto. Između ostalog, ponuda stambenih kredita relativno se sporo prilagođavala povećanoj potražnji. Potvrda toga krije se u kretanjima obujma građevinskih radova i izdanim građevinskim dozvolama.
