Trgovački lanci objavili su liste sniženih proizvoda, a u "šumi" informacija nije se lako snaći. HRT je u "Potrošačkom kodu" usporedio cijene i količine.
Neki trgovci još nisu postavili oznake o zamrzavanju cijena, dok drugi još uopće nisu ograničili cijene proizvoda s popisa.
Nova oznaka, smatraju potrošačke udruge, nije dovoljno vidljiva, a očekivali su i da će biti snižen veći broj artikala nego što je slučaj. Pribojavaju se i nestašice proizvoda.
Prodaja je uobičajena
Ministarstvo gospodarstva izračunalo je da je potrošačka košarica Konzuma plus, s ukupno 365 proizvoda, jeftinija je za 5,35 posto pa sada iznosi 927 eura 60 centi. Košarica trgovačkog lanca Tommy s 365 proizvoda iznosi 914 eura 39 centi - jeftinija je za 8,56 posto.
Cijene je dodatno snizio i dio trgovaca u onim lancima koji se nisu odazvali pozivu resornog ministarstva da dostavljaju svoje cijene.
"Postoje dobavljači, naši partneri koji su podržali snižavanje cijena. Rekao bih da je prekratki period prošao da bi mogli reći da je prodaja nekih artikala jako povećana. Rekao bih da je uobičajena, kao u zadnjih mjesec-dva, kaže Zoran Mitreski, predsjednik Uprave Konzuma.
Cijene sirovina prenijet će se na cijenu proizvoda
U nekim trgovinama vidljiva je ipak nestašica dijela proizvoda s ograničenom cijenom.
Svinjskog mesa, primjerice, ima, ali manjka svinjskog vrata s kostima, čija je proizvodnja ograničena.
"Vi ste imali svinjski but po 35, svinjsku plećku po 35. Nitko ne kaže da će se to dogoditi, ali ako netko uvozi svinjski vrat i plaća ga po 25 - sigurno će ga prodavati po 35. Prodavat će druge kategorije. Europa ima dovoljno zasad, ali nije tako svijetla perspektiva europskog svinjogojstva i moramo biti oprezni, kazao je Krešimir Kuterovac iz Hrvatske udruga proizvođača svinja.
Proizvođači prehrambenih proizvoda smatraju da su bili najpogođeniji rastom cijena sirovina koja je, kažu, rasla i do 80 posto.
"Mi se sada nalazimo u trenutku kad počinjemo vidjeti da dolazi do promjena cijena sirovina. To će se također prenijeti na cijenu finalnih proizvoda, kaže predsjednica Uprave Podravka Martina Dalić.
Trošimo više, a kupujemo jeftinije
Hrvatska kućanstva u većoj mjeri kupuju jeftinije robne marke, a zbog inflacije na hranu trošimo veći dio kućnog budžeta, pokazalo je istraživanje koje je obuhvatilo 4500 ispitanika u pet država srednje Europe.
"Čim se vidjelo da se uspoređuje 31. prosinca s početkom rujna - bilo je jasno da je kod jednog dijela poljoprivrednika već došlo do snižavanja cijena i to se u ovoj košarici vidi. Što se tiče samih proizvođača i trgovaca, mislim da neće biti problema kod prilagodbe kod ovih cijena koje su određene kao maksimalne, smatra konzultantica u prehrambenoj industriji Zvjezdana Blažić.
Najpopularnije mjesto za kupnju u Hrvatskoj su supermarketi u kojima kupuje 72 posto ispitanika, a više od 60 posto kupuje u diskontnim trgovinama. Građani kažu da će u slučaju daljnjih poskupljenja obilaziti trgovine i kupovati isključivo proizvode na popustu.
Ograničenje količina i obračun s prekupcima
Poslovni savjetnik Dragan Munjiza kaže da su trgovci zadnji u lancu koji za 10 potrošenih eura od strane kupca - 6 daju dobavljaču. Dva eura ide na PDV, jedan na plaće radnicima, 70 centi na troškove struje, vode i logistike - a dobit iznosi 30 centi.
Naglasio je da je prošle godine dobit u maloprodaji živežnih namirnica iznosila 2,3 posto a da prosjek najviše diže Schwarz grupacija. Dodao je kako veliki lanci izgledaju 'moćni' ali se mogu vrlo lako poskliznuti ako im padne promet zbog recesije. Smatra da bi se trebala ograničiti količina kupljenih proizvoda sa zaključanom cijenom, ali se i obračunati s prekupcima.
Sindikati su zadovoljni jer je proširen popis proizvoda kojima je zamrznuta cijena. Očekuju da se dodatno spuste cijene za još više proizvoda.
"Uz sve treba napomenuti da na jednoj strani očekujemo povećanje plaća u javnom i privatnom sektoru te povećanje mirovina. Jedino ta kombinacija u kombinaciji sa spuštanjem cijena može dati rezultate. Očekujemo i da HNB koja je zadužena za stabilnosti cijena, te Vlada s druge strane - usporedno traže modele zauzdavanja mirovina, smatra Krešimir Sever iz Nezavisnih Hrvatskih sindikata.
Prosječno kućanstvo za hranu izdvaja 26 posto mjesečnog budžeta. Kod građana s nižim primanjima udio troška hrane iznosi više od 50 posto. Tako je rast cijena za građane veći od same brojke rasta inflacije, a to djeluje ubitačno, kaže Sever.
'Inflacija nije porasla zbog marži'
Prema analiza HUP-a, inflacija nije porasla zbog podizanja marže, kako mnogi misle.
"Nacionalni lanci imaju neto maržu oko dva i nešto posto, a regionalni oko tri i nešto posto. To sugerira da puno manje reinvestiraju od svoje zarade. Imaju puno manje troškove amortizacije i troškove duga - jer troše puno manje poluge za ekspanziju, kaže autor "Financijske analize maloprodaje u Hrvatskoj" Andrej Grubišić.
Cijene hrane u Hrvatskoj su više od prosjeka EU, približile su se cijenama u Njemačkoj. Analitičari očekuju da će inflacija početi padati i da bi na kraju godine mogla iznositi 4 i pol posto.
"Mjere su dobre, ali bez povećanja plaća i mirovina ova situacija neće dobro završiti. Nije riječ samo o trgovinama nego i režijskim troškovima. Potrošači su na rubu egzistencije, upozorila je Marina Novaković Matanić, predsjednica udruge Korana.
"Sad je vrijeme da trgovci budu najviše društveno odgovorni. Sad je moment da to mogu. Da izmiksaju cijene tako onima koji su socijalno ugroženiji ponude najbolje akcije. Jedna od najboljih akcija je '10 posto popusta za umirovljenike'. Recimo, dva puta mjesečno po 15 posto na sve akcijske artikle - to je za umirovljenike 20 do 30 eura veća ušteda nego za ovih 30 artikala, kazao je Dragan Munjiza.
