Koliko je dana godišnjeg odmora potrebno da bismo se doista odmorili? U kojim tvrtkama i institucijama zaposlenici uzimaju najduži 'predah' od posla? Uspijevamo li godišnji iskoristiti u potpunosti ili dio dana predviđenih za naš odmor nepovratno propada?

Provođenjem istraživanja o navikama građana kada je u pitanju korištenje godišnjeg odmora, u kojem je sudjelovalo gotovo 700 ispitanika, MojPosao je doznao odgovore na ova pitanja.

U prosjeku, ispitanici imaju 23 dana godišnjeg odmora, što je 1,1 dan manje nego 2017. godine. 

Najduže se odmaraju zaposlenici hrvatskih institucija

Najviše dana godišnjeg imaju zaposlenici u velikim tvrtkama ili institucijama, u prosjeku 24 dana. Zaposleni u srednje velikim tvrtkama ili institucijama imaju na raspolaganju 23 dana godišnjeg odmora, a oni zaposleni u malim tvrtkama imaju najmanji godišnji, u prosjeku - 20 dana.

Kada je u pitanju broj dana godišnjeg odmora, najbolje je raditi u hrvatskim institucijama u kojima zaposleni na raspolaganju imaju u prosjeku čak 26 dana godišnjeg odmora. S druge strane, najmanje dana godišnjeg imaju zaposleni u privatnim tvrtkama u domaćem vlasništvu (21 dan). Ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu, u prosjeku, imaju 23 dana, a u državnim tvrtkama 25 dana.

Više od trećine ispitanika (35 %) zadovoljno je brojem dana godišnjeg odmora, a 58 % ipak priželjkuje više dana. Oni koji priželjkuju više dana odmora smatraju da je 30 idealan broj dana godišnjeg odmora. Treba naglasiti da ispitanici koji bi željeli više dana godišnjeg odmora u prosjeku sada imaju 5 dana manje godišnjeg odmora (21) od onih koji smatraju da imaju dovoljno dana godišnjeg odmora (26). S druge strane, 7 % ispitanika smatra da ima previše godišnjeg te da im to loše utječe na produktivnost.  

Većina ljudi odmor uspijeva iskoristiti u potpunosti

Iako će većina ispitanika (65 %) svoj godišnji od prošle godine iskoristiti u cijelosti, dio ispitanika (15 %) godišnji odmor nije uspio iskoristiti do 30. lipnja. Neki od njih će neiskorištene dane uspjeti potrošiti nakon tog datuma, a manjem dijelu poslodavac će isplatiti dane koje nisu iskoristili. Ispitanici kojima će dani u potpunosti propasti (niti će im ih poslodavac isplatiti niti će dane prebaciti) u prosjeku će izgubiti 10 dana. Najčešći razlog neiskorištavanja godišnjeg odmora je previše posla i pritisak nadređenih.

Regres ove godine očekuje, ili ga je već dobila, trećina naših ispitanika (36 %). Prosječan iznos regresa iznosi 1788 kune. Najveći iznos regresa dobit će ispitanici zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (2150 kuna), a najmanji regres očekuje ispitanike zaposlene u državnim tvrtkama (1200 kuna).

Razmišljamo li i poslu dok smo na odmoru?

Čak 79 % ispitanika barem ponekad razmišlja o poslu tijekom godišnjeg odmora, a 21 posto nijednom ne pomisli na posao tijekom odmora. Više od polovice (59 %) ispitanika odradi neke poslovne obveze na godišnjem ili s kolegama barem provjeri kakva je situacija na poslu.

Najviše ispitanika (49 %) na godišnjem nema nikakve strahove koji se tiču posla, ali 25 posto je zabrinuto jesu li napravili sve što su trebali. 20 % ispitanika pak razmišlja o tome radi li njihova zamjena sve kako treba. 

Iako ponekad razmišljaju o poslu, većina ispitanika pokušava se u potpunosti isključiti tijekom odmora. Ako i uzmu knjigu u ruke tijekom godišnjeg odmora, 23 % ispitanika izbjegava stručnu literaturu.