Većina građana primorana je kupiti novi elektronički uređaj jer im je popravak neisplativ, pokazuju rezultati istraživanja eurozastupnice Biljane Borzan (S&D/SDP) koje je predstavila u ponedjeljak u Kući Europe.
Novi uređaj kupilo je 81 posto građana jer je popravak starog bio neisplativ, njih 72,9 posto odlučilo se na kupnju jer nije bilo mogućnosti da se popravi stari, a njih 43,4 posto to je učinilo jer servis nije bio dostupan. To su rezultati istraživanja koje je provela agencija Hendal na uzorku od 800 ispitanika u studenom 2021. Ispitanici su anketu ispunjavali online.
"Po meni je ovo nešto što je zaista žalosno jer mi želimo s jedne strane zaštititi potrošače da ne troše novce kupujući iznova nove aparate, a naravno, obzirom da je Europska unija sada izrazito zeleno orijentirana, to su politike koje su apsolutno broj jedan u svim našim zakonima", rekla je Borzan, članica Odbora EP-a za unutarnje tržište i zaštitu potrošača.
Pri kupnji elektroničkih uređaja građani očekivano najviše gledaju cijenu (90,6 posto) pa očekivano trajanje uređaja (89,6 posto), duljinu jamstva (82,8 posto), dostupnost servisa i rezervnih dijelova (80,3 posto), dok je tek na zadnjem mjestu briga o utjecaju na okoliš (56 posto).
Građani najmanje vjeruju institucijama
"Kada donosimo zakone, nastojimo zaista u svakom ugraditi taj jedan zeleni, ekološki dio, razmišljajući kakav će utjecaj taj zakon imati na okoliš i budućnost planeta", dodaje.
"Čak 94 posto građana smatra kako bi uređaji trebali trajati dulje te su im trajnost i dostupnost popravka najvažniji faktori pri kupovini. Upravo zato sam jedna od autorica rezolucije o pravu na popravak koja među ostalim poziva i na uvođenje nove oznake popravljivosti. Na svakom uređaju treba biti označeno koliko je očekivano vrijeme trajanja, kakva je dostupnost i cijena rezervnih dijelova i servisa. S tim se slaže čak 78 posto naših građana", navela je Borzan.
Najviše povjerenja u slučaju potrebe za reklamacijom građani imaju u udruge potrošača, slijede ih trgovci i proizvođači. Najmanje vjeruju državnim institucijama, u njih ima povjerenja tek 18,4 posto građana.
Na vrhu elektroničkih uređaja koji se najviše kvare u Hrvatskoj su mobiteli, tableti i printeri, dok su mikrovalne, digitalne kamere i fotoaparati i hladnjaci u kategoriji nešto dulje trajnosti.
Mobiteli su na prvom mjestu kao i u većini država članica
EU-u.
Primjerice, u Njemačkoj su to još printeri, perilice
rublja, aparati za kavu i perilice posuđa, u Belgiji televizori,
printeri, perilice rublja i aparati za kavu, a u Španjolskoj
printeri, usisavači, televizori i tableti. Perilice rublja se
pak najviše kvare u Francuskoj, Portugalu i Nizozemskoj.
Rezolucija o pravu na popravak u ožujku
Borzan je kao pozitivan primjer izdvojila Francusku koja je već usvojila zakon kojim je uvela oznake "popravljivosti" na uređaje te mjerače korištenja, kako bi potrošač u svakom trenutku znao što od kupljenog proizvoda može očekivati. Osim Francuske, Švedska je uvela porezne olakšice za popravak uređaja, a u Austriji se proizvodi dobrovoljno označavaju oznakom minimalnog trajanja.
Eurozastupnica je glavna autorica Socijalista i demokrata za rezoluciju Europskog parlamenta o pravu na popravak i vjeruje da će izglasavanje te rezolucije doći na red u ožujku, a nakon toga očekuje brz odgovor Europske komisije i da se već na proljeće počne raditi na izradi zakona. No dodaje da Hrvatsku, po uzoru na druge zemlje, ništa ne sprječava da se sama pokrene.
"Ima krasnih primjera dobre prakse koji su provedivi bez da otkrivate toplu vodu", istaknula je Borzan.
"Sve teme koje ja otvaram i o kojima progovaram našoj javnosti, uključujući i ovu, hrvatska vlada može napraviti sama, ne čekajući EU", rekla je Borzan.
Pritom je objavila upozorenje o tome kako stoji Hrvatska u zašiti potrošača.
Hrvatska je pri dnu po pravima potrošača, rekla je Borzan.
