U proteklih desetak dana za Hrvatsku su stigle dvije važne vijesti: otvorena su vrata u Europski tečajni mehanizam, a dogovorom o proračunu gospodarstvo može računati na milijarde europskog novca za oporavak.

''Veća raspoloživa sredstva popravit će nam životni standard i stabilnost gospodarstva, ali iz iskustava je jasno da ne jamče i bržu konvergenciju. Toga su nesumnjivo svjesni i europski čelnici i zato nastoje ojačati mehanizme za poticanje reformi koje su nužan uvjet brže konvergencije, koliko je to moguće uz čuvanje postojećih nacionalnih nadležnosti u vođenju ekonomskih politika. Također, budući da se i vrhunac isplata iz aktualne financijske omotnice tek očekuje, trebat ćemo znatno ojačati apsorpcijski kapacitet kako bismo u potpunosti iskoristili raspoloživa sredstava i maksimizirali njihove ekonomske učinke'', istaknuo je guverner HNB-a Boris Vujčić u razgovoru za Poslovni dnevnik.

''Fiskalna politika i nadalje treba biti orijentirana na smanjenje javnog duga i proračunskog manjka koji zadovoljava načela Pakta o stabilnosti i rastu, kao što je to bio slučaj u proteklim godinama. Monetarna politika pak i dalje treba održavati nisku i stabilnu inflaciju te održavati stabilan tečaj, kao što je to uspješno činila u proteklih više nego četvrt stoljeća'', kazao je.

Vujčić je upozorio i na to da ''treba razlučiti prednosti koje euro nosi u kriznim vremenima poput ovih – u kojima se sada nalazimo – od onih koje pruža  u normalnim vremenima kada financijska tržišta, pa tako i javne financije funkcioniraju u urednom režimu. U oba slučaja za Hrvatsku je dobro imati euro jer njegove koristi višestruko premašuju eventualne troškove i to na kratki, a još i više na dugi rok''. ''ESB je u cijelosti odgovoran za superviziju banaka u RH, ali to ne znači da HNB gubi nadzor nad kontrolom banaka. HNB postaje dijelom timova koji na konsolidiranoj osnovi unutar eurozone nadziru velike bankovne grupacije koje posluju u RH. Dakle, HNB s jedne strane gubi odgovornost supervizije banaka u RH, no s druge dobiva širi uvid i mogućnost utjecaja na superviziju banaka koje posluju u RH'', istaknuo je guverner HNB-a.

Naglasio je i da se ne smijemo zavaravati idejama da zadržavanje vlastite valute može biti supstitut reformama: ''Bez ubrzanja reformi i dalje ćemo relativno zaostajati za usporedivim zemljama, s kunom vjerojatno i više nego s eurom. Dapače, uvođenje eura može samo biti poticaj dodatnim reformama koje su i u tom slučaju nužne''.

''Građani s kreditima u kunama ne trebaju se bojati konverzije kredita. Kunski iznosi će se preračunati po fiksnom konverzijskom tečaju bez ikakvih dodatnih troškova, a kamatne stope će biti iste ili nešto niže. Ni kod cijena se ništa bitno neće promijeniti. Ne postoji “europska razina cijena”, cijene proizvoda iz raznih se razloga znatno razlikuju među članicama europodručja. Glavna odrednica cijena, pogotovo međunarodno neutrživih dobara i usluga, je razina razvoja. To znači da će cijene u Hrvatskoj u dogledno vrijeme vjerojatno ostati niže nego u najrazvijenijim članicama europodručja'', istaknuo je Vujčić. No, upozorio je da na razinu cijena djeluje i niz dodatnih čimbenika, među kojima se posebno izdvaja stupanj liberalizacije tržišta i konkurencije, a kada je riječ o teškoj jeseni pred nama, kazao je da će oporavak biti spor jer se pretkrizna razina ekonomske aktivnosti vjerojatno neće dosegnuti još barem dvije godine: ''Bit će izrazito neujednačen oporavak jer će se djelatnosti ranjive na mjere socijalnog distanciranja oporavljati sporije te će biti izložen negativnim rizicima povezanima s eventualnim jačanjem tih mjera''.

Otkupom državnih obveznica HNB je povukao dosad nezabilježen potez. Vujčić je potvrdio da središnje banke izvan kruga nekolicine razvijenih zemalja doista do ove krize nisu ulazile u područje nekonvencionalne monetarne politike.

''Po iznosu obveznica kupljenih u ovoj godini Hrvatska se plasirala u sam vrh usporedivih zemalja, što je donekle povezano i s razmjerno visokim iznosom kunske likvidnosti koja je povučena deviznim intervencijama. Snažna reakcija monetarne politike uspjela je očuvati povoljne uvjete financiranja unatoč velikim potrebama za financiranjem proračunskih rashoda. HNB nije ni blizu ispucao sve streljivo, ali  s obzirom na očekivani oporavak, to vjerojatno neće ni biti potrebno'', zaključio je Vujčić.