Srpska nacionalna manjina u Vukovaru ostvarivat će bitno veća prava na upotrebu jezika i pisma nacionalne manjine, ali će i dalje postojati ograničenja koja proizlaze iz "potrebe većinskog hrvatskog naroda koje izviru iz još uvijek živih posljedica velikosrpske agresije početkom 90-tih godina 20. stoljeća".
Proizlazi to iz odluke Ustavnog suda koji je na sjednici od 2. srpnja prihvatio četiri godine star zahtjev za ocjenu ustavnosti Statuta Grada Vukovara. Zahtjev je podnio saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, i to u kolovozu 2015. godine.
Sud je donio odluku kojom je ukinuo članak 5. u dijelu koji se odnosi na prava vijećnika iz reda pripadnika srpske nacionalne manjine, tako da im se na njihov usmeni zahtjev mora osigurati na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu dostava svih materijala za sjednicu gradskog vijeća.
Ustavni suci ukinuli su i članak 6. Statutarne odluke u dijelu koji se odnosi na prava građana pripadnika srpske nacionalne manjine tako da im se na usmeni zahtjev (a ne pismeni kako je bilo propisano) bez ograničenja (dakle bez postojanja pravnog interesa) mora osigurati dostava prijepisa na srpskom jeziku i ćirilici za cijeli ili zatraženi dio izvornika pojedinog predmeta, propisa, akta ili isprave, odnosno tiskanje dvojezičnog obrasca.
Ako je dokument koji traže nastao u Gradskom vijeću, uredu gradonačelnika, u postupku pred upravnim tijelima, na njemu mora biti pečat sa slovima iste veličine kao i slova na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu. Do sada je pečat na ćirilici bio manji od latiničnog.
Ostvarivanje ovih prava ne smije ovisiti o proračunskim sredstvima Grada Vukovara jer se ona financiraju iz državnog proračuna.
''Nije prihvaćen zahtjev kojom je propisano da se kolektivna prava srpske manjine na području grada Vukovara osiguraju kad se steknu uvjeti sukladno statutu grada Vukovara, rekao je predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović.
Predsjednik Ustavnog suda je istaknuo da su primijetili i iskazao je zabrinutost da Gradsko vijeće Vukovara nije pristupilo proširenju prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru iz kataloga prava koja su zajamčena zakonom.
''Odugovlačenje konzumiranja prava nacionalne manjine se ne može odugovlačiti unedogled unatoč tome što ustavni sud razumije rane koje postoje u tom Gradu'', rekao je Šeparović.
Ustavni sud je dao nalog da Gradsko vijeće Vukovara već u listopadu provede promjene i da poštuje vremenski okvir i da obavijesti Ustavni sud o provođenju odluke. Ustavnu sud je naložio Vladi da osigura provođenje odluka.
Šota: U Vukovaru se poštuju prava građana srpske nacionalne manjine
Predsjednik vukovarskog Gradskog vijeća Tomislav Šota (HDZ) ocijenio je u petak kako prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru nisu ničim ugrožena te da pripadnici te manjinske zajednice ostvaruju sva ustavnom, zakonima i Statutom Grada Vukovara zajamčena prava.
Komentirajući odluku Ustavnog suda o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Vukovaru kojom je određeno da se prava srpske nacionalne manjine u tom gradu moraju unaprijediti, Šota je rekao da se vijećnicima srpske nacionalne manjine već dvije godine akti za sjednice Gradskog vijeća dostavljaju na ćiriličnom pismu, na zahtjev vijećnika, i to se pravo, kako je rekao, konzumira bez ikakvih problema.
"Ne vidimo ništa sporno u odnosu prema pripadnicima srpske manjinske zajednice u Vukovaru čija prava poštivamo. Uzajamni odnosi srpske zajednice i hrvatskog naroda u Vukovaru poboljšani su unazad nekoliko godina, iako bi voljeli da se i njihovi politički predstavnici pridruže obilježavanju značajnih obljetnica za građane Vukovara", rekao je Šota.
Iz vukovarskog SDSS-a najavili su kako će se u svezi odluke Ustavnog suda o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Vukovaru oglasiti priopćenjem za javnost.
Milaković (SDSS): Odluka Ustavnog suda je "kozmetička i bez suštine"
Zamjenik vukovarskog gradonačelnika iz reda srpske nacionalne manjine Srđan Milaković (SDSS) ocijenio je odluku Ustavnog suda "kozmetičkom i bez suštine" rekavši kako se prava pripadnika srpske zajednice u Vukovaru ne primjenjuju u mnogim slučajevima.
"Dalo nam se minimum minimuma. Još uvijek postoje otvorena pitanja u ratu nestalih građana srpske nacionalnosti, pitanje dvojezičnih ploča još uvijek nije riješeno i još je niz drugih primjera zbog kojih se osjećamo kao građani drugog reda", rekao je Milaković.