Eksplozija 2750 tona amonijevog nitrata u bejrutskoj luci u utorak je izazvala potres od 3,3 stupnja po Richteru, probila krater promjera nekoliko desetaka metara, uništila silos koji je pohranjivao 85 posto libanonskih zaliha žita te ubila najmanje 158, ozlijedila više od 6000 te bez krova nad glavom ostavila gotovo 300.000 ljudi, razorivši pola grada.
Zbog toga se u gradu nastavljaju krvavi protuvladini prosvjedi, a Libanon očajnički nastoji skupiti međunarodnu humanitarnu pomoć, koja, izgledno je, neće biti dovoljna za pokrivanje 15 milijardi dolara štete koju je eksplozija loše uskladištene opasne kemikalije napravila.
Vatrogasna postaja Zagreb ukalkulirala je sve poznate parametre te složila računalnu simulaciju onoga što bi se dogodilo da je amonijev nitrat bio uskladišten, primjerice, na zagrebačkom Trgu bana Jelačića. Prema toj simulaciji, u eksploziji bi poginuli svi koji bi se našli u radijusu od 400 metara od Trga bana Jelačića, u radijusu od 450 metara moguća su značajna oštećenja respiratornog sustava, što također može dovesti do smrtnog ishoda. Na 650 metara moguća su oštećenja sluha, a na dva kilometra od mjesta eksplozije moguć je kratkotrajan gubitak sluha.
Vatrogasci su izračunali i da bi svi objekti u radijusu od 2,05 kilometara, odnosno od Kvaternikovog trga na istoku, Slavonske avenije na jugu, Mihaljevca na sjeveru i Selske ceste na zapadu mogli doživjeti značajna strukturna oštećenja. Na tri i pol kilometra od mjesta eksplozije i dalje bi mogla biti moguća manja oštećenja i lomovi prozora. Prema simulaciji objavljenoj na Facebooku, najmanje bi bili ugroženi oni koji se u trenutku eksplozije nađu u Dubravi ili Sesvetama na istoku, krajnjim zapadnim dijelovima grada ili u Novom Zagrebu na jugu.