Javna rasprava o zakonskim izmjena u zdravstvu tek je počela, a
već je na noge podigla i stručnu javnost i pacijente. Svi se boje amerikanizacije zdravstva, tj.
da nas s pločnika ni hitna neće odvesti ako nemamo plaćeno
dopunsko osiguranje, a
o tome je Zoran Šprajc u RTL Direktu razgovarao s kreatorom
novog sustava ministrom zdravlja Sinišom Vargom.
Čemu uopće ove promjene? Nedavno ste se pohvalili kako zdravstveni sustav ne stvara nove dugove i stvari lijepo funkcioniraju.
Prvenstveno da naglasim nekoliko stvari. Nisam sam kreator, tu postoji čitava plejada ljudi koji kreiraju izmjene i dopune zakona, koje su zapravo završetak jedne reforme koja traje tri godine. Ustanovili smo točno što valja u sustavu zdravstva, hoćemo li to sačuvati i unaprijediti, ali identificirali smo nekoliko područa koje treba promijeniti i pobljšati.
Cijeli model je za jačanje domova zdravlja. Kritičari i
nepoznavatelji sustava zdravstva prenose krivu priču. Još
jednom naglašavam - nema privatizacije i ne daj Bože ikakve
amerikanizacije jer ondje nema primarne zdravstvene zaštite.
Ovo se zapravo radi da bi se smanjili troškovi?
Ne. Imamo obavezu sami prema sebi, ali i imamo obećanja koja smo dali prema Bruxellesu da ćemo imati sustav zdravstva koji je financijski samoodrživ. Međutim, moramo se staviti u korak s kroničnim nezaraznim bolestima i starenjem populacije jer ako stojimo na mjestu i ne pripremimo se za narednih pet godina, imat ćemo problema s financijama.
Prihodi su sve manji, a rashodi sve veći. Kako mislite taj omjer promijeniti?
Prvenstveno, jačanje primarne zdravstvene zaštite. Dokazano je da je najefikasnije, a najjeftinije za sustav i naši liječnici odlično rade svoj posao. Imamo mjere kako bi poboljšali, ali i mijenjanje uloga doma zdravlja da odmaknemo potrebu putovanja u daleke bolnice, već da liječnici rade u samim domovima zdravlja gdje ljudi žive. Tako bismo smanjili troškove.
Ipak, ljudi koji nisu u urbanim područjima boje se da ondje neće biti interes za privatne koncesionare, a vi to sada uvodite.
Ne uvodimo privatizaciju. Ante Vuletić je davne 1953. osnovao prvi dom zdravlja na Trešnjevci, imao je 48 domova zdravlja u RH. Cijeli model je za jačanje domova zdravlja. Kritičari i nepoznavatelji sustava zdravstva prenose krivu priču. Još jednom naglašavam - nema privatizacije i ne daj Bože ikakve amerikanizacije jer ondje nema primarne zdravstvene zaštite. Liječnici su isključivo u bolnicama. Mi imamo čitavu mrežu liječnika u ruralnim krajevima, na hrvatskim otocima i to hoćemo gajiti i unaprijediti, a ne uništiti.
Možete li vi jamčiti korisnicima zdravstvene zaštite da će razina primarne zdravstvene zaštite ostati ista?
Ne, ali mogu obećati da će se poboljšati. Prema tome, prava koja se dobivaju u liječnika obiteljske medicine su se od 1.3. skoro udvostručila nego što su bila 2011. i 2012., a sad garantiramo da će s novim domovima zdravlja kod liječnika obiteljske medicine i s neposrednom bliskošću specijalista koji su potrebni - dom zdravlja ima jaču ulogu i veću dostupnost zdravstvene zaštite.
Kritičare brinu upravo ove odredbe da će HZZO moći osnivati trgovačka društva, osiguravajuće i kreditne institucije. To nas nekako uvodi u komercijalizaciju i privatizaciju HZZO-a. Što to znači?
Mi moramo unaprijediti dopunsko zdravstveno osiguranje. Na taj način želimo ga učiniti profitabilnijim, a sav profit ide za jačanje javnog zdravstvenog sustava i ulazi u osnovno zdravstveno osiguranje. Dakle, što bolje posluje dopunsko osiguranje, ima više novca u javnom zdravstvenom sektoru. S druge strane, imamo čitav portfelj dionica koje se nalaze danas u javnom poduzeću koje se naziva HZZO, i od rizika poslovanja s tim dionicama, hoćemo ga staviti na društvo s ograničenom odgovornošću, te tako razgraničiti upravljanje portfeljem dionica koje danas ima HZZO od javne zdravstvene ustanove i obveznog zdravstvenog osiguranja.
Vi ste ministar uz kojeg se sigurno vežu najviše, opravdano ili neopravdano, brojne afere. Sada se ponovno spominje afera vezana uz zdravstveni turizam koji s ovim zakonskim izmjenama ulazi i regulira se u javnom zdravstvenom sustavu. Kažu da je vaš pomoćnik dr. Miljenko Bura istodobno i vlasnik privatnih tvrtki koje nudi medicinske i turističke usluge.
Sukladno zakonu o sprečavanju sukoba od interesa, pod nadzorom samog povjerenstva, pomoćnik Miljenko Bura je prenio svo upravljanje na odvjetnika. Niti sustav zdravstva s tim tvrtkama posluje niti on išta radi s tim tvrtkama. On radi što najbolje zna, a to je razvitak zdravstvenog turizma, što znači povećanje prihoda bolnicama u RH za 800 milijuna kuna godišnje, odnosno povećanje prihoda za 10 posto. Taj prihod ide za jačanje javnog zdravstvenog sustava - novu aparaturu, novo uređenje infrastrukture i poboljšanje za hrvatske građane.