Hrvatska je i dalje na začelju Europe i stoga su nužne radikalne reforme, a ne fina prilagođavanja, zavapili su poduzetnici.
Po ocjeni konkurentnosti, HUP Skoru, Hrvatska je pala za dva boda pa po ocjeni svih kriterija nakon dvije godine napretka zaostaje za svim novim članicama Europske unije. Hrvatska tako ima najgori rezultat sa svega 36 bodova od njih 100, a najveći su problemi preopterećenost gospodarstva te nesređeno tržište rada, piše Večernji list.
"Hrvatska je najopterećenija među promatranim zemljama. Naše je gospodarstvo zagušeno poreznim i parafiskalnim nametima te birokratskim procedurama i zato nema snage za jači rast", upozorila je Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, koja i izrađuje HUP Skor.
Poslodavci već godinama pozivaju na reforme koje bi vodile manjoj i efikasnijoj državi, a posljednje dvije godine bili su glasni u pozivanju Vlade da ne propusti period rasta ekonomije u kojem je rezove najlakše provoditi. Država pak ide u suprotnom smjeru, umjesto da smanjuje svoje troškove ona ih konstantno povećava.
Tako se pokazuje da država povećava prihode brže od rasta BDP-a pa se u posljednjim godinama udio državnih prihoda u ukupnoj ekonomskoj aktivnosti povećao. Država s prihodima u ukupnom BDP-u sudjeluje s gotovo 47 posto, dok je primjerice Rumunjska na svega 32 posto, a Irska u koju iseljava veliki broj Hrvata na svega 30 posto.
U našim razmjerima to znači da bi gospodarstvo da je država svedena na irske razmjere izdvajalo oko 60 milijardi kuna manje za poreze, parafiskalne namete i razne komunalne i lokalna davanja te troškove administracije. Hrvatska tako ima najveće opterećenje među svim novim članicama Europske unije, a na razini cijele EU je na osmom mjestu, pri čemu se udjel rashoda države mjeri s razinama razvijenih zemalja poput Njemačke i Francuske koje za novac koji ulažu u javni sektor dobivaju osjetno kvalitetniju uslugu.
"Da bi se vratili na razine opterećenja prije krize država bi trebala poslovni sektor i građane rasteretiti za 10 milijardi kuna, a taj bi iznos osigurao rast investicija i dinamizirao tržište rada", poručili su poslodavci koji ističu da ih zabrinjava rast rashoda države po stopama višima od rasta gospodarstva te upozoravaju da poslodavci takav pristup ne mogu izdržati.
VEZANA VIJEST
Problem leži i u činjenici da lokalna vlast diže opterećenje kroz cijenu odvoza smeća, komunalne doprinose i naknade te naknade za vodu pa se gotovo poništavaju pozitivni učinci rasterećenja porezne reforme koja je napravila osjetan pomak u troškovima poslovanja. Na navedeni skor utječe broj procedura i vrijeme koje je potrebno za plaćanje poreza – to su parametri koji se za 2018. godinu nisu mijenjali iako je skor “broja procedura” – 0 što znači da Hrvatska prema tom kriteriju najlošije stoji.
U “crvenom” su godinu zaključili skor poticanja investicija (s 39 na 24) te skor produktivnosti i konkurentnosti (s 34 na 32). Skorovi pravosuđe i tržišta rada te obrazovni, zdravstveni i mirovinski sustav i dalje su u “crvenom”. Iako su lani zabilježeni manji pomaci to je nedovoljno da bi se postigao značajniji iskorak, s time da je skor pravosuđa dodatno pao za dva boda (s 33 na 31).
Obećanja nisu dovoljna
Takvim pristupom onemogućuje se snažnije ulaganje i rast plaća. Naime, poslodavci poručuju da se isključivo kroz smanjenje troška rada mogu povećati primanja radnika, naročito onih s najnižim primanjima, jer oni ni ne plaćaju porez pa im je kroz poreznu politiku nemoguće poboljšati kućni budžet. Podsjećaju poslodavci da su lani otvorili novih 40 tisuća radnih mjesta, ali isto tako da je u ovom trenutku otvoreno više od trideset tisuća radnih mjesta koja su nepopunjena vjerojatno i zbog činjenice da plaće rastu presporo pa radnici radije odlaze raditi u zemlje koje im mogu ponuditi veće plaće.
"Ulazimo u predizborno razdoblje, doba velikih obećanja u kojem će se, bojim se, ponovno zaboraviti na nužne poteze. Obećanja nas neće pogurati na ljestvici konkurentnosti niti će se išta bitno promijeniti ni plaće ni uvjeti rada jer će rast BDP biti zaključan na stope niže od tri posto jer uvjeti rada ne osiguravaju zamašnjak privatnog sektora. Ovo su realne brojke koje gledaju ulagači kada odlučuju gdje će plasirati investiciju, ali i građani kada odlaze iz zemlje", zaključuje Deranja, piše Večernji list.
