Ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak je održao rekordno dug govor na plenarnoj sjednici Međunarodnog debatnog kluba Valdai pod nazivom "Posthegemonistički svijet: pravda i sigurnost za sve". Vanjskopolitički analitičar i bivši veleposlanik RH u Moskvi, Božo Kovačević, komentirao je za Net.hr dijelove govora ruskog predsjednika.
U cjelini, kaže Kovačević, govor je jako dobro sročen: oslanja se na mnoge kritičke pristupe na Zapadu, kojima se kritizira politika Zapada, ali, napominje, te kritike se nikako ne mogu svesti na podršku ruskoj politici, što je Putin pokušao u svom govoru postići. Putinove poruke upućene europskim čelnicima, dodaje stručnjak, pokazuju pak da Putin EU tretira na uvredljiv način, kao američkog vazala:
"Jasno je da Putin EU ne smatra ni pravim partnerom ni pravim suparnikom. Kad govori o Zapadu govori zapravo o Americi. Taj odnos prema Europskoj uniji je istodobno i prijetnja: Kako Ameriku doživljava kao neprijatelja, a EU kao američkog vazala, to znači da je neprijateljski orijentiran i prema Uniji jer odbija biti ruski vazal", kaže Kovačević.
Kovačević kaže kako mu je Putin, kada se imao prilike s njim sastajati, djelovao kao iznimno koncentriran sugovornik
Putin je svoje poruke izrekao na međunarodnom skupu stoga ih je, kaže Kovačević, artikulirao tako da budu privlačne predstavnicima onih zemalja koje su u prošlosti bile žrtve kolonijalističke politike Zapada i koje su nezadovoljne današnjom politikom Zapada. Time je pokušao pribaviti širu međunarodnu podršku.
Ulogu agresora u Ukrajini želi prikazati kao ulogu žrtve
Međutim, koliko god bio dobro oblikovan i sadržavao niz točnih tvrdnji, Putinov govor, kaže Kovačević, nema nikakve veze s ruskom agresijom na Ukrajinu.
"Ovim govorom Putin je cijelom svijetu pokušao prikazati da je Rusija žrtva intencija Zapada da nametne svoje model i da je Rusija prisiljena braniti se. Time on faktičnu ulogu agresora u Ukrajini želi svijetu prikazati kao ulogu žrtve", kaže stručnjak te pojašnjava:
"Zapad je agresivan i Zapad svoje civilizacijske i političke obrasce nameće svima ostalima. A za razliku od toga, tvrdi Putin, mi se zauzimamo za to da se svaka država slobodno opredjeljuje. No, on ne priznaje da se Ukrajina slobodno opredijelila nego misli da je ukrajinska demokracija Ukrajini nametnuta. I naravno, u potpunosti negira činjenicu da je danas Rusija ta koja svoj obrazac nameće Ukrajini vojnim putem."
Ukrajinu ne smatra ravnopravnom zemljom
Kovačević dodaje da Putin, očito, ne smatra da zemlje poput Ukrajine trebaju biti tretirane kao ravnopravne, nego misli da se Rusija i Amerika trebaju dogovoriti oko toga kome pripada Ukrajina.
Sazrijevanje svijesti o vojnom porazu
Također, primjećuje da je intonacija Putinova govora ipak bila defanzivna, a da su na tragu toga bile i Putinove jučerašnje izjave o upotrebi nuklearnog oružja.
"Mislim da to ukazuje na sazrijevanje svijesti o vojnom porazu u Ukrajini. Jasno je da su i predsjednik Putin i mnogi visoki dužnosnici Ruske Federacije javno prijetili mogućom upotrebom nuklearnog oružja. Nadam se da to što sada tvrde, da nisu to javno govorili, znači da odustaju od namjere da to oružje i upotrijebe. Ali i ta Putinova retorička poza je znak povlačenja, defanzive. Priznanje da je Rusija pretjerala i da sada, pozivajući se na univerzalno prihvatljiva načela uređenja međunarodnih odnosa, želi izbjeći suočenje s porazom", smatra Kovačević.
Glasnogovornik Kine
Osim toga, dodaje stručnjak, Putin nije odgovorio na pitanje zašto je napao Ukrajinu, a pozivanje na ravnopravnost civilizacija i nužnost da u razgovorima o budućoj sigurnosnoj arhitekturi sudjeluju sve zainteresirane zemlje dodatni je pokazatelj njegove slabosti.
"Njegov osnovni problem je u tome što on smatra da bi današnja Ruska Federacija trebala biti jednako važna u sustavu međunarodnih odnosa kao što je to bio Sovjetski Savez. To je zapravo nerealistička politička ambicija u smislu da Rusija ni izdaleka nije tako ozbiljan suparnik Zapadu kao što je bio Sovjetski Savez", kaže Kovačević.
Iako je zauzimanje za multipolarni svijet Putinova odrednica otkako je postao ruski predsjednik, Kovačević kaže da se Putin u svom govoru pojavio u ulozi glasnogovornika Kine:
"Te ideje o ravnopravnosti civilizacija i u tome da se unutar raznih civilizacija razvijaju različita državna uređenja, te ideje najdosljednije zagovara Narodna Republika Kina i ovim svojim govorom Putin se pojavio u ulozi glasnogovornika Kine. U okviru te multipolarne koncepcije koju Putin zagovara kao glasnogovornik Kine, naglašena je potreba ukidanja uloge dolara kao rezerve valute. Dakle, jasno je da je riječ o šire zasnovanom planu prema kojem će se sve veći dio svjetske trgovine obračunavati u nacionalnim valutama, čime bi se ekonomski i politički utjecaj Amerike znatno smanjio", kaže Kovačević te zaključuje:
"Putin je započeo oružani sukob očekujući da će time inaugurirati Rusiju kao ravnopravnog partnera u tom razgovoru o ravnopravnosti civilizacija i razgovorima o budućoj sigurnosnoj arhitekturi, ali rezultat će biti daljnje smanjivanje utjecaja Ruske Federacije."
Rat u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
