Stalno se priča o jesenskom valu, prvom valu, drugom valu, ljetnom, zimskom, ali val kojeg se stvarno trebamo bojati je val otkaza. Slabašna turistička sezona je pri kraju, mnogi konobari, kuhari, sobarice za koji tjedan više neće imati gdje raditi.
Država potpore tvrtkama ne može isplaćivati vječno, broj nezaposlenih od početka koronaludila povećao se za 17.000, a neki analitičari usuđuju se procijeniti da bi se mogao povećati i za sto tisuća. Da nije dobro već je dao naslutiti Zdravko Marić, ministar financija kaže da će kvartalni pad BDP-a, koji ćemo saznati u petak - biti veći od onog 2008., za vrijeme velike recesije.
Vlasnik tvrtke koja se bavi najmom razglasa, rasvjete i pozornice većinu opreme mjesecima nije vadio iz skladišta. Njemu, kao i tisućama drugih čija egzistencija ovisi o glazbenim i drugim eventima, jesen donosi daljnju neizvjesnost.
"Nitko ne zna tko je gitarist, a tko bubnjar od Lane Jurčević, Maje Šuput ili drugih kolega. Nitko ne zna tko njima radi ozvučenje, tko je vozač i tako dalje. Treba skrenuti pozornost ljudima koji upravljaju ovim Stožerom da puno ljudi pati", kaže Duško Cvetojević, direktor tvrtke "Didi Sound".
Procjenjuje se da je više od 15 tisuća glazbenika i njihovih suradnika izravno pogođeno obustavom koncerata. U tisućama se broje i oni koji rade u od proljeća zatvorenim hotelima diljem Hrvatske.
Dok glazbenici i hotelijeri već mjesecima trpe, danas je alarm opet zazvonio i u fitness centrima, nakon preporuke da se od ponoći zatvore svi u Splitsko-dalmatinskoj županiji jer je zaključeno da su nova žarišta koronavirusa. Vlasnik jednog fitness centra u centru Zagreba tvrdi da je samo ta izjava Vilija Beroša na presici Stožera direktno utjecala na dugoročne prihode cijele industrije fitnessa. Još jedno zatvaranje, kaže, neće preživjeti.
Ako je suditi po izjavama ministra financija, država nema novca ni za mjere kojima su dosad pomagale gospodarstvu. I to iako poduzetnici traže i dodatnu pomoć i reforme, bez kojih bi, čini se, jesenski val otkaza mogao biti neizbježan.
"Razumijem ja nekakvu vrstu pozitivnog pritiska opet na nekakve mjere, ali mislim da su svi svjesni koliko je država izdašno na neki način poduprla gospodarstvo i očuvanje radnih mjesta, međutim, isto tako svi su svjesni da se to ne može raditi do unedogled", kazao je Zdravko Marić.
Neki spominju kako bi jesen mogla donijeti i do sto tisuća novih nezaposlenih, no ravnateljica Ekonomskog instituta Maruška Vizek vjeruje da bi, uz produženje nekih starih i uvođenje i novih mjera, situaciju mogla olakšati pomoć iz Bruxellesa.
"Mislim da tu postoji jedna mogućnost koja je vrlo izgledna da ova kriza, pod uvjetom da epidemiološka situacije ne bude pretjerano dramatična, da ova kriza bude duboka, najdublja što smo imali od početka tranzicije, ali ipak relativno kratka, kaže Vizek.
Vlada za početak računa na milijardu eura iz SURE programa, usmjerenih baš za očuvanje radnih mjesta.
"Bit će nove pomoći, odnosno za one sektore koji su ugroženi na raspolaganju su nam sredstva Europske unije, kombinirat ćemo ih s nacionalnim sredstvima i naši gospodarstvenici, odnosno naš realni sektor može očekivati asistenciju", rekla je Vizek.
No, za briselsku asistenciju potrebne su i famozne reforme.
"Mislim da je to povijesna prilika da se u sljedeće dvije godine, na početku mandata ove Vlade koja je ujedno i politički, rekla bih, vrlo stabilna, da se doista provedu reforme koje će omogućiti ovoj zemlji brži rast, viši rast proizvodnosti, što će na kraju krajeva zagarantirati i viši rast plaća i standarda za naše građane", naglasila je Vizek.
Problem je samo što mnogi ne mogu dugo čekati.
