Vakula kaže da dugoročne prognoze za cijelu zimu nisu ujednačene jer neki kompjutorski modeli, primjerice meteorološke službe Velike Britanije, daju povećanu vjerojatnost za negativno odstupanje od srednje sezonske temperature u većini Hrvatske (dakle - za hladniju zimu od prosječne), dok prema izračunima Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) u Readingu, također u Velikoj Britaniji, izglednije je pozitivno odstupanje diljem Hrvatske (dakle, najavljuju topliju zimu od prosjeka), osobito na Jadranu.
"Nije zgoreg spomenuti da se modeli ECMWF-a već dugi niz godina pokazuju prilično vjedodostojnima za naš dio Europe, i prema mnogobrojnim su analizama jedni od najboljih u svijetu. A prema prognozama ECMWF-a, ukupna količina oborine tijekom zime 2012./13. u Hrvatskoj najvjerojatnije će biti većinom manja od prosječne, a srednji tlak zraka viši od prosjeka, pa bi se moglo zaključiti kako će nad našim područjem prevladavati djelovanje anticiklone, osobito u siječnju i veljači", kaže Vakula za Meteo kutak HRT-a.
Vakula zaključuje da je iznimno mala vjerojatnost da će ova zima biti ekstremno topla, kao i da će biti ekstremno hladna.
Inače, mjesec za nama, studeni, bio je jedan od najtoplijih u povijesti mjerenja, primjerice u Makarskoj i Splitu bio je najtopliji do sada od 1948. godine! Po mjerenjima na zagrebačkom Griču, koja su počela davne 1862. godine, to je šesti najtopliji studeni. "Zbog njega, kao i po odstupanjima od prosjeka sličnoga mu rujna, cijelu će jesen kolege klimatolozi ocijeniti vrlo toplom, u mnogim mjestima čak i ekstremnom", smatra Vakula.
Budući da su ostali mjeseci bili topli do ekstremno topli, a samo je veljača diljem Hrvatske bila hladnija od prosjeka, srednja temperatura dosadašnjeg dijela godine je po mjerenjima druga najviša od 1862. godine. Najviša srednja temperatura godine izmjerena je 2007. godine, a 2012. (dosad) je za 0,1°C viša od 2000. godine.
