Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović danas sudjeluje na otvaranju foruma koji se održava povodom 30 godina hrvatsko-američkih diplomatskih odnosa. SAD je Republiku Hrvatsku priznao 7. travnja 1992., kao 57. zemlja po redu koja je priznala Hrvatsku i 16. po redu članica NATO-a koja je to učinila.
"Ako se budemo previše bavili kozmopolitskim moraliziranjem, rasturit ćemo EU", kazao je Milanović na početku obraćanja novinarima.
U vezi BiH rekao je:
"Posao Zapada je ne da nam pomaže, nego da nam ne odmaže. Nemaju se tu što petljati Nizozemska niti Njemačka. Niti slati neke izaslanike Bundestaga koji su porijeklom iz BiH da objektivno izvještavaju iz BiH. To neka ostave narodima BiH."
"Opasnosti rata nema... Ali ima opasnosti nastavka bijede", dodao je, a na pitanje o sovjetskom dronu koji se prije nekoliko tjedana srušio na Zagreb, odgovorio je da je na to već odgovarao:
"Ja samo imam informacije sa sastanaka na kojima je bilo 15 ljudi. Znam što se dogodilo. Ali sam šutio, pa ću šutjeti i dalje. Ljudi koji su bezočno manipulirali, sada kažu da je to stvar istrage."
Na pitanje RTL-ovog reportera je li dobio nalaz vještačenja s mjesta pada drona, inzistirao je da je istraga po nalogu DORH-a.
"Ne vidim kako bi Plenkovića učinilo posebno sretnim da se utvrdilo da je tamo pronađeno 50 kilograma trotila. A mene nesretnim. Ja sam sretniji ako eksploziva nije bilo... Čovjek je od toga napravio seosku predstavu", dodao je i smatra da će se oko toga doznati istina tek kad to više nikoga ne bude zanimalo.
Dalje su ga pitali što ima za reći o pokolju civila u Buči u Ukrajini, misli li da će doći do kažnjavanja zločina.
"O tome ne znam ništa", kazao je, "To je daleko. Rusi su se povukli, što je tamo pronašao, tko je tamo pronašao... Iz hrvatskog iskustva, pustite me s tim, molim vas. Budite jako oprezni."
Novinari su ga pitali dalje znači li to da je on skeptičan o izvještajima o zločinima ruske vojske u Ukrajini.
"Nisam skeptičan, nego nemam pojma. U ratu, posebno u ratu u kojem ti ne sudjeluješ, informacijski je sve dopušteno kad si napadnut", odgovorio je.
"Nijedna od tih dviju država (Rusija i Ukrajina) nije baš demokratska. Da je Ukrajina sasvim demokratska, započela bi pregovore o članstvu u EU ili imala neki status. Što ćemo reći da je Ukrajina ista kao Hrvatska ili Rumunjska? Nije ista", dodao je.
Kazao je dalje i to da Rusija sigurno nije demokratska.
Za Srbiju je rekao:
"Politika Srbije je bila kameleonska, 'Rusiji smo jedna mala zamrljana fusnota', ništa više od toga. E sad je Rusija otišla svojim putem koji je prevelik i za Njemačku, kamoli za Srbiju. Srbija mora odlučiti gdje je, ona je članica Partnerstva za mir, ne Varšavskog pakta. Srbija održava vojne vježbe sa zapadom, puno više nego s Rusijom. Od zapada dobiva vojnu pomoć, od Rusije kupuje. Dakle, to je deluzija."
Rekao je da je Goran Grlić Radman tri dana prije invazije Rusije na Ukrajinu išao u Moskvu: "... i tamo se grljakao s Lavrovom koji mu se smijao kao pajacu i to je tumačio kao podršku zapada. Ako tako pametan čovjek kao što je Grlić Radman nije shvatio, što očekujete od mene?"
"Putina ovih 20 godina nisam komentirao niti dva, tri puta. Kao predsjednik Vlade sam se propustio naći s njime. Moja orijentacijska točka je bio Washington. I Washingtonu želim puno zdravog razuma i pameti", dodao je.
Na pitanje o hrvatsko-mađarskom sporazumu o zajedničkoj zaštiti neba iz 2019. i zašto se ne provodi, rekao je:
"Možda zato što ga nema, što ga nikad nije Sabor ratificirao... Ne znam. Očito Mađari nisu bili u stanju štititi svoje nebo. Ali sad će sigurno biti bolje. Sad vjerojatno ne spavaju... Moglo je pasti na 10 mađarskih gradova i zato ih ja štedim. Što sad, da se iskaljujem na Mađarskoj?"
"Problem je ozbiljniji, takva letjelica bi iznenadila i Nijemce", dodao je.
Rekao je da preko Dunava i kroz Srijem "želi imati normalne susjede".
"Zastrašujuće je da u Rusiji postoji jedna generacija mlađih muškaraca, njih 250.000, koja je spremna na nečiju naredbu, koja je bila dosta iznenadna, krenuti u takvu vrstu operacije. To je odgajano ne u etničkoj mržnji, nego u velikodržavnoj ideologiji", komentirao je dalje napad Rusije na Ukrajinu.
Kad je u pitanju energetska kriza, misli li predsjednik Milanović da Hrvatska može biti samodostatna, da je LNG terminal rješenje?
"Pa, je, je. To je dobra stvar. Ja to nisam stigao napraviti, ali sve je išlo u tom pravcu. Taj LNG terminal... nas su pritiskali drugi, ali stalno zaboravljaju da je to u Hrvatskoj, 100 i nešto kilometara od Zagreba. Dakle, nismo ovisni o istoku."
"Neki u Europi govore da trebamo prekinuti uvoz ruskog plina. Da, to govore ovi koji imaju svoj plin. Ne znam što Nijemci misle o tome. Dakle, jedna vrlo, vrlo komplicirana situacija u kojoj Putin ucjenjuje time da se mora kupovati za rublje. To je genijalna fora, koje bi se sjetio svaki student prve godine ekonomije da će to biti Putinova zona komfora i da neki na to neće moći reći: 'Odbij!', nego će to napraviti. I tako je rublja koja je skočila 140 za dolar, pala na 80, što govori samo koliko su ti sustavi nestabilni", rekao je dalje.
"Problem je u tome što Rusija ima alternative. Ne trenutne, ali relativno brze. Hrvatska ima neke alternative, LNG plus neki naši izvori. Ne bismo se trebali smrzavati ili nedostajati u industriji. Hrvatska je u boljem položaju", dodao je.
On inače smatra da Rusija u Ukrajini baš nije krenula u najpametniji rat već time što sa "150.000 vojnika ne možeš baš napasti niti Krajinu".
Dalje je rekao, kad su ga pitali za ugovor s Brodosplitom, sklopljen u vrijeme njegove vlade, da je to "dobar ugovor", ali da je ono što se dogodilo poslije, odgovornost sadašnje vlade.
Pri kraju je još malo govorio o Bosni i Hercegovini:
"Ja idem za nekoliko dana u Mostar na godišnjicu HVO-a. To je onaj HVO koji je s Hrvatskom vojskom spasio Bosnu i Hercegovinu. To je onaj HVO zbog kojeg je Alija suradnjom s njim dobio jedan od najviših veleredova iz ruku Franje Tuđmana. Neka ga njegov sin vrati ako je Hrvatska zločinac koji je išao dijeliti Bosnu i Hercegovinu. Hrvatska je tamo bila u misiji spašavanja i sebe i Bosne i Hercegovine i to se više nikada neće dogoditi. I drsko je i pokvareno s time se igrati i rugati."
"Uloga Hrvatske u Bosni i Hercegovini, uz neka zastranjenja, bila je vitalna po Bosnu i Hercegovinu, ona ne bi niti opstala da nije bilo prvenstveno Hrvatske vojske. Nikakvo NATO bombardiranje ne bi slomilo Ratka Mladića, da nije bilo dolaska hrvatskog oklopa i nekoliko stotina profesionalaca, ne više, pred Banju Luku. To su činjenice", dodao je.
