''Europska komisija je izašla s izrazito važnim dokumentom jučer, dokumentom za gospodarski oporavak, koji je nastajao zadnjih nekoliko tjedana i mjeseci'', istaknuo je premijer Andrej Plenković u svojem uobičajenom uvodnom obraćanju nakon što je čestitao Hrvatskoj vojsci njezin dan te kazao da se održavaju pripreme za Dan državnosti koji Hrvatska od ove godine opet obilježava HDZ-ovom odlukom 30. svibnja.
''Dokument EK je plod intenzivnih konzultacija s EK, oni su to imali i s drugim članicama jer nakon ove pandemije COVID-19 promijenili su se prioriteti i u petogodišnjem radu ove Komisije, a i zajednička je želja da Europska unija pokaže koliko je njezin angažman u ovakvoj krizi bez presedana važan - izraz političke volje država članica upravo za vrijeme hrvatskoga predsjedanja Vijećem EU, da se usvoje dokumenti koji povrh onoga što nosi idući sedmogosišnji proračun dati dodatnu financijsku mogućnost za provođenje projetaka, planova i mjera koji će svim članicama EU omogućiit brzi oporavak'', istaknuo je Plenković.
''Taj instrument za oporavka zove se Iduća generacija EU ili Nova generacija EU i predstavlja okvir na temelju kojega će se angažirati uz 1.100 milijardi eura novoga Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) kroz sedam godina i još dodatnih 750 milijardi eura. Provodit će se kroz tri stupa - potporu članicama u oporavku, pokretanje gospodarstvu i pomoć privatnim ulaganjima te da naučimo određene lekcije iz ove krize'', rekao je Plenković.
'Većeg pružanja ruke i stajanja iza privatnog sektora teško se moglo zamisliti'
''Upravo svi ovi dokumenti su važni za Hrvatsku jer će nam omogućiti da sve ovo što smo učinili u proteklih dva, tri mjeseca, sve ovo što je naša Vlada svojim odlukama napravila za očuvanje radnih mjesta i za naše sugrađane koji su zaposleni u privatnom sektoru, za premošćivanje ove situacije gdje možda nisu imali ni dovoljno proizvodnih, ni dovoljno prerađivačkih, niti dovoljno trgovačkih aktivnosti, ni uslužnih aktivnosti da kažemo da ne samo da ćemo osigurati iznos od 3.250 kuna naknade za ožujak i dva puta po 4.000 kuna za travanj i svibanj, nego nećemo ni uzeti. Dakle, dali smo, a nismo uzeli poreze ni doprinose. Većeg pružanja ruke i stajanja iza privatnog sektora teško se moglo zamisliti - nema presedana u modernoj hrvatskoj povijesti od ovog poteza koji je naša Vlada učinila i naši su građani toga itekako svjesni'', poručio je Plenković.
''Što se tiče dokumenta EK, koji pozdravljamo, on je izrazito izdašan i za Hrvatsku donosi prema prijedlogu Komisije alokaciju od 10 milijardi eura. Govorimo o ogromnom iznosu sredstava. U iduće četiri godine. Dakle, važno je znati da ovih 10 milijardi eura ide samo do kraja mandata ove Komisije - do 2024. godine. Od toga 7,36 milijardi eura su bespovratna sredstva, to je gotovo 55 milijardi kuna plus mogućnost uzimanja zajmova koji su na dobrovoljnoj bazi jer ovdje se radi o 2.65 milijardi eura - još gotovo 20 milijardi kuna, dakle praktički oko 75 milijardi kuna povrh onoga što će kroz VFO i ta sredstva mogu biti potrebe podrške zaposlenicima, malim i srednjim poduzećima, digitalnoj transformaciji, sektorima od turizma do kulture ... Riječ je o iznosu koji doseže gotovo 20 posto hrvatskoga BDP-a'', istaknuo je Plenković kazavši da je rječ o ogromnom iznosu sredstava koji je na raspolaganju.
'Da smo u eurozoni, danas bismo puno lakše nosili vanjski šok izazvan pandemijom'
''Mi smo ne samo Vlada koja predsjeda Vijećem Europe, nego smo i Vlada koja je ostvarila ogroman napredak po pitanju ulaska u Schengenski prostor i da nam je cilj dublja integracija i postati članica eurozone jer smo već nekoliko puta rekli - da smo u eurozoni, danas bismo puno lakše nosili vanjski šok izazvan pandemijom'', naglasio je predsjednik hrvatske Vlade.
''Važno je da javnost razumije da će pregovore o svim ovim aktima koje će EK sada uputiti Vijeću na raspravu, a tu je oko 20 prijedloga, koliko ih sve skupa Komisija sprema, voditi Hrvatska - kroz Vijeće što je vrlo važno da shvatimo da imamo i europsku dimenziju ovoga, za cijeli paket, a ne samo sredstva koja su nama namijenjena'', istaknuo je Plenković.
'Nitko nam neće pomoći kao EU. Na muci se poznaju junaci'
''Prema informacijama koje imamo u stalnim konzultacijama s EK novi prijedlog VFO-a bit će značajno bolji za Hrvatsku nego onaj koji je bio na stolu u veljači i ono što sa sigurnošću mogu reći da ćemo uz instrument oporavka u razdoblju 2021. – 2027. imati duplo više sredstava na raspolaganju nego što smo imali u razdoblju 2014.-2020. I zato je članstvo u EU dobro i zato je dobro da idemo u dublju integraciju i ovdje padaju na ispitu svi oni koji smatraju da članstvo u EU nije dobro. Ovdje vidite što znači osnaženi suverenitet Hrvatske kao članice EU. Na muci se poznaju junaci. Evo ih, tu su, tu su. Nema nikoga drugog tko bi nam mogao naći toliko sredstava'', poručio je Plenković te zahvalio ministru financija Zdravku Mariću na učinjenom po pitanju ''odlične reputaciji koju imamo na međunarodnim financijskim tržištima i u institucijama''.
Hrvatska ukida zabranu prelaska granice nizu zemalja
''Nije ovo došlo slučajno'', zaključio je premijer i posvetio se mjerama Vlade vezanima uz turizam. Naime, kako je najavio, izmjenom odluke o privremenoj zabrani prelaska granice Hrvatska će omogućiti ulazak u zemlju državljanima Slovenije, Mađarske, Austrije, Češke, Slovačke, Estonije, Latvije, Litve, Njemačke i Poljske.
Uspjeli smo u prvom poluvremenu pobjediti epidemiju, kazao je Plenković.
"Prema našoj analizi, epidemiološki komparativnim slikama, ovo su
zemlje u kojima postoji ili sličan napredak kao u
Hrvatskoj ili su trendovi takvi da možemo donijeti takvu
odluku i omogućiti uz odgovarajuće epidemiološke preporuke i
posebnu aplikaciju koja je već napravljena, dolazak državljana iz
ovih zemalja u turističkoj sezoni. Siguran sam da ćemo
kako se situacija bude poboljšavala, širiti
ciljnu skupinu zemalja čiji građani mogu doći u
Hrvatsku'', kazao je Plenković.
Ministar unutarnjih poslova Davor
Božinović kasnije je objasnio da državljani iz
spomenutih 10 zemalja više neće morati navoditi razloge ulaska u
Hrvatsku, nego će u zemlju ulaziti kao i prije pandemije
koronavirusa. No i za njih će i dalje vrijediti epidemiološka
kontrola i obveza pridržavanja općih i posebnih preporuka
Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Božinović objasnio kako će funkcionirati otvaranje granica
"Prilikom ulaska državljana tih država u Hrvatsku evidentirat će se njihov ulazak uz prikupljanje podataka kao što su mjesto odredišta, broj mobitela i mail adresa radi eventualne potrebe kontaktiranja iz epidemioloških razloga. Kako bi se smanjilo čekanje na granicama, preporučamo stranim građanima da unaprijed dostave svoje podatke preko stranica entercroatia.mup.hr", rekao je Božinović.
Za nekoliko dana stranica, koja zasad ima obrazac na hrvatskom i na engleskom jeziku, trebala bi biti dostupna na nizu jezika te će sadržavati i epidemiološke upute čime će se ubrzati prelazak granice jer će granična policija već imati podatke. "Putnici koji ne dostave unaprijed podatke moći će sve to obaviti na graničnim prijelazima, ali će za to biti potrebno dulje vrijeme, vjerojatno u posebnoj traci", kazao je Božinović.
Što je Vlada poduzela kao pomoć učenicima, roditeljima njegovateljima i stradalima u potresu?
Kroz izmjenu Zakona o obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi omogućit će se učenicima od prvog do četvrtog razreda da lakše završe školu i da nemaju straha od negativnih ocjena, odnosno ponavljanja, rekao je premijer. Učenicima od petog do osmog razreda u osnovnoj školi te od prvog do četvrtog u srednjoj povećava se limit odlaska na popravni s dvije na četiri ocjene nedovoljan: "Dajemo šansu da kroz dva popravna roka i dodatne napore osiguraju prolazak u viši razred. To je napor Vlade u ovim otežanim okolnostima i mislim da je on dobro osmišljen".
Vezano za prijedlog izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kojom se naknada za roditelje njegovatelje povećava s 2.500 na 4.000 kuna, Plenković je ustvrdio da je riječ o snažnoj poruci Vlade za roditelje njegovatelje i djecu, za one kojima je zaista objektivno vrlo teško: "Našli smo način kako da se ta naknada financira i na ovaj način radimo jedan pozitivan iskorak".
Plenković je izvijestio da je od javnog poziva za sugrađane koji su imali takva oštećenja da ne mogu više boraviti u svojim stanovima, zaprimljeno 130 zahtjeva za financiranje najamnine. Oni su u obradi, a sutra će biti 10 konkretnih rješenja za dio ljudi koji su smješteni u SD Cvjetno naselje i nekoliko njih koji su van doma koji su ispunili sve kriterije postavljenih u Vladinoj odluci, najavio je.
"To znači da ćemo žurno djelovati i osigurati da većina sugrađana koje imaju na to pravo što prije useli u stanove u kojima će imati dostojanstven život dok se ne realizira obnova", dodao je.
