Na sjednici saborskog Antikorupcijskog vijeća o INA-i na pitanja odgovara bivši član Uprave INA-e Davor Mayer, bivši član Uprave INA-e.
Na sjednicu je pozvan i premijer koji je odbio prisustvovati.
Sjednicu je otvorio predsjednik Vijeća Nikola Grmoja.
"Hrvatska je u jeku energetske krize ostala bez sisačke rafinerije i evo sad na određeno vrijeme Riječke rafinerije. Jasno je da su se dogodile štetne odluke i to je potrebno propitati", kazao je Grmoja.
'Smrdi mi na korupciju'
Odmah se javio Hrvoje Zekanović koji kaže da je sjednica nelegalna i pozvao da se pozove bivše Mostove ministre za koje kaže da su bili za gašenje rafinerije u Sisku.
"Meni to smrdi na korupciju", rekao je.
Treba pozvati i Božu Petrova jer je inzistirao na arbitraži s MOL-om koju je Hrvatska na kraju izgubila.
"Da vidimo je li nešto stavio u džem", poručio je.
Zatražena je isprika premijera zbog jučerašnjih izjava o Vijeću. Grmoja je poručio da mu je drago da se Zekanović uključio u rad Vijeća što znači da ga priznaje.
"Na ovom Vijeću neće biti zaštićenih, svi članovi Uprave INA-e odgovoraju Saboru i ovo je ponižavanje Sabora od strane Plenkovića", kazao je Grmoja.
'Ovo je igrokaz i cirkus'
Hrvoje Zekanović se ponovo javio za riječ.
"Ovo je tijelo legalno, ali trenutno krši zakon. Ovo je igrokaz, cirkus u režiji Jovanovića, Ahmetovića, pa u režiji Mosta. Želim vam da ovim tijelom predsjedate zauvijek jer tijelom predsjedaju oni koji su u oporbi", kaže Zekanović.
Grmoja je pročitao pismo Krešića koji je pozvan na saslušanje, no poslao je pismo isprike zašto neće doći na saslušanje.
"Detaljan iskaz o problematici sam dao 2012. godine, tijekom kaznenog postupka protiv Sanadera. 2014. godine dao sam iskaz prilikom arbitraže, pred komisijom UN-a, 2016. godine dao sam iskaz tijekom Arbitraže pred Sudom u Washingtonu, dao sam iskaz i 2019. godine u postupku protiv Sanadera", navodi se u pismu.
Davor Mayer
Počelo je saslušanje i pitanja se postavljaju Davoru Mayeru. Mayer kaže da će svjedočiti, ali ima obvezu čuvanja poslovne tajne. Rekao je da je više puta govorio o stanju u INA-i, baš kao i Krešić. Predstavio se, govorio je o svom obrazovanju, poslovnom putu i radnom iskustvu. Poručio je da je energetski sektor pitanje nacionalne sigurnosti.
"Hrvatska, nažalost, nema pod putpunom kontrolom sektor energetike. U svim zemljama je kriterij da u naftnim korporacijama rade ljudi iz naftnog biznisa, samo kod nas to nije uvijek slučaj. Predajom upravljačkih prava 2009., nezakonitim radnjama Sanadera počeo je proces privatizacije INA-e. U takvom odnosu imamo s jedne strane RH, a s druge korporacijski sustav pod kontrolom Mađarske i mađarskih ulagača. Danas imamo da Mađarska upravlja strateškim interesom RH", poručio je.
"Memorandum je slika i prilika problema u INA-i, ali nije ih uzrokovao nego ih je samo zakomplicirao. Strateški partner je još iz ugovora 2003. bio u obvezi sačuvati rafinerije i modernizirati one u Rijeci, a to se, nažalost, nije dogodilo", izjavio je Mayer.
"Nije bilo velike zainteresiranosti za obnovu riječke rafinerije. 2014. godine bio je prijedlog za zatvaranje sisačke rafinerije. Tadašnji ministar bio je o tome obaviješten. Mi smo to pokušali zaustaviti, ona je radila do 2020. godine. Imali smo ponoćni sastanak, jedini način je bio da srušimo kvorum, znao je i premijer za to", kazao je.
Potom je pričao o događajima iz 2016. godine.
"Od preuzimanja upravljačkih prava u INA-i, naglašavam da je predsjednik Uprave INA-e mađarski državljanin", kazao je.
Zekanović ga je upitao što je on uopće dolazio.
"E moj gospodine Mayeru, što ste vi ovdje uopće dolazili meni to nije jasno. U jednom trenutku kažete da ne želite ulaziti u političke rasprave i igre, a ne znate da ste ovdje upravo to, tu ste jedan lutak u jednom političkom igrokazu. Od vas nismo čuli ni jednu političku informaciju", kazao je.
"Je li istina da primate legalni novac oko dva milijuna kuna godišnje i da ste do sada primili 22 milijuna kuna", upitao je Zekanović Mayera.
"Je li istina da je 2016. godine Most urigirao da ostanete na poziciji", dodao je Zekanović.
"Grmoja, ova sjednica je vaš performans, a vas Mayeru pitam kolika je vaša plaća?", nastavlja Zekanović.
"Pustite me da odgovorim do kraja. Ja više nisam član Uprave INA-e od 2020. godine. Bili smo na suđenju Sanaderu, pustio sam vas do kraja, pustite me da govorim", rekao je Grmoja Zekanoviću.
Grmoja je prvo Zekanoviću dao opomenu, a nakon toga ga je udaljio sa sjednice.
"HDZ je poslao provokatora na sjednicu, proglašavam pauzu", kazao je Grmoja.
Zekanović i Mostov Miro Bulj umalo su se potukli u hodniku za vrijeme pauze. Počelo je naguravanje, ali odmah su ih razdvojili.
"Zekanović je rekao da je ovo cirkus, ja se s tim ne slažem. Članovi Uprave INA-e, imaju četiri puta manje plaće od onoga što je rekao Zekanović. Mene je imenovao 2011. godine Vlada Kosor, zatim Vlada Zorana Milanovića, zatim došla je Vlada Oreškovića...Most je naravno sudjelovao u tome. I Plenković nam je produžio mandat. Dalje nema potrebe odgovarati, jer su ostala diskreditacijska pitanja", kazao je Mayer.
Kazao je i da je na prijašnjem radnom mjestu imao daleko veću plaću, ali se želio vratiti u Hrvatsku i bio je zamoljen da postane član Uprave INA-e.
Pitanje je postavila Mirela Ahmetović (SDP), saborska zastupnica.
"Tražim da mi se razjasni u kojoj mjeri hrvatski članovi uprave mogu pratiti poslovanje najveće energetske kompanije u Hrvatskoj. Jeste li upoznati s odlukom Vlade RH 2013. o imenovanju pregovarača s društvom INA, a sve u pogledu uspostavljanja kvalitetnijeg i boljeg upravljanja tim poduzećem i temeljem tog imenovanja naručene studije od strane jednog od vodećih svjetskih konzultanata iz naftnog biznisa kako bi se utvrdilo stvarno stanje iz međudioničarskog ugovora? Drugo, jeste li upoznati sa studijom koju je izrađivao Lazard?", upitala je Ahmetović.
"Upoznat sam, čak smo u nekom dijelu surađivali u toj studiji koliko nam je zakon dozvoljavao. Ta analiza je služila kao podloga RH za obje internacionalne arbitraže", rekao je Mayer. Dodao je da je prvo MOL pokrenuo arbitražu protiv RH, a potom je RH pokrenula arbitražu protiv MOL-a.
"Upoznat sam sa studijom Lazard, surađivao sam sa suradnicima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, surađivali smo i po pitanju arbitraže. Konačnu studiju Lazarda nisam vidio tako da ne mogu komentirati", kazao je Mayer.
"Članovi Uprave INA-e imaju odgovornost, imali podatke ili ne, ali kad nemate podatke, a unutra ste, to je kao kad ste kapetan na brodu, pa plovite u potpuno nesređenim okolnostima. No iskoristili smo sve mogućnosti. Kao član Uprave ne smijete istupati javno, pa kad me pitate, pa nisam glup da me tuže, a prilike su bile na sudskim vijećima, tako da je bilo prilike na suđenju Sanaderu.
Tada smo iznijeli sve te podatke, mi smo djelovali što možemo napraviti u tom konkretnom trenutku, prijetili rušenjem kvoruma, trudili se da INA-u ne uništimo kao kompaniju. INA je i dalje vrlo važna za društvo. Članovi Uprave prema trgovačkim društvima odgovaraju svim dioničarima, a ne samo dioničarima RH, mi ne smijemo reći da se ne slažemo s nečim jer se protivi nacionalnim interesima....", kazao je.
'Nitko nas nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom'
Davor Mayer govorio je o kriterijima zapošljavanja.
"Rijetko kad se dogodi da znaju doći nestručni ljudi, no mi kao država jako dugo nemamo kriterij za dolazak u državne korporacije. Imamo neformalna zapošljavanja... U naftnim kompanijama se ljudi biraju na šest mjeseci", kazao je.
Postavljeno je pitanje o saznanjima kako je teklo imenovanje Damira Škugora te jesu li imali podatke da je on već jednom 2007. godine potpisao štetne ugovore o prodaji cijene plina ispod tržišne cijene talijanskoj kompaniji, zašto je napravljena šteta od 20 milijuna kuna.
"Dosta su se često mijenjala pravila šta dolazi do članova Uprave. Krajem godine znali bi dobiti od 70 do 150 zahtjeva za imenovanjem uglavnom su to bili suhoparni podaci. Tada kao kompanija, nismo imali analizu, već ste imali suhoparne životopise. Tada nas nije nitko upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom", kazao je.
Dalija Orešković ga je upitala zna li tko je u ime INA-e sudjelovao u potpisaivanju memoranduma te s kime se pregovaralo od strane JANAF-a i je li i kakvu ulogu imao ministar Ćorić.
"Taj memorandum o Janafu potpisan je u kolovozu 2018. godine. Prije toga se dosta pregovaralo, zajedno s ministrom, vršili smo poslovni pritisak za modernizacijom Rijeke, jer bez toga INA prestaje imati smisla. Ne sjećam se da smo o memorandumu razgovarali. On se pojavio iznenada. Bilo mi je iznenađenje da se daje uputa da bi bilo dobro da se napravi prespoj između rezervoara izvora na Janaf. Tada prestaju argumenti da se ne gasi sisačka rafienrija. Taj sam izvoz nafte, tada prestaje potreba da se ne gasi sisačka rafinerija", odgovorio je Mayer.
"Nisam mogao na taj Memorandum utjecati. Ministar Ćorić je rekao da je to sve ok, jer se zna u kojem smjeru se ide, a ide se u pravcu otkupa dionica INA-e ", kazao je.
Kazao je da postoji problema u načinu biranja kadrova. Tvrdi da ima puno apsurda i kaotičnih situacija.
