Ministar Branko Bačić održao je konferenciju za novinare APN-a povodom početka zaprimanja zahtjeva za subvencionirane stambene kredite.
Od 2017. do 2022. odobreno 27.500 zahtjeva, a ako uzmemo u obzir i zahtjeve za stambene kredite, broj korisnika bliži se i 30 tisuća.
Bačić govori kako mu je drago da kreće deveti krug javnih poziva za subvencioniranje stambenih kredita. "Ovaj je model krenuo od 2011. godine kada je na tržištu bilo 15 tisuća neprodanih stanova, vrijeme je to velike financijske krize, stao je građevinski sektor, a i kriza je potaknuta krizom banaka. Problem nekretnina je jednim dijelom pokrenuo tadašnju krizu", govori.
"Neprodani stanovi bili u bilancama banaka i stala je gradnja u Hrvatskoj", tvrdi. Zakon osmišljen da je pored financiranja država dala na stanove jamstva, ističe pa dodaje da je to model koji je trajao dvije godine, a onda ga je zaustavila Vlada Zorana Milanovića pa se onda ponovno aktivirao 2017. godine. "Prodano ukupno 30 tisuća stanova, iznimno je poticajan, izdašan, prosječna dob kupaca je 33 godine, doista je našao tu nišu. Naši sugrađani zainteresirani za kupnju stana putem subvencioniranih kredita", kaže.
Usporedio je ovu mjeru s drugom koja je u ponudi 21 godinu, a do sada je zaprimila 8000 zahtjeva. Ovaj je očito prihvatljiviji, poticajniji, ističe.
Prednost modela je da se sve rješava u banci, smatra.
Kupci sami biraju lokaciju, stan koji žele, a u društveno poticajnoj stanogradnji kupujete stan gdje se zgrada gradi i ne možete birati lokaciju koju nudi ovaj model.
U posljednje vrijeme pak ovaj model trpi kritike, a navodi se da je jedan od uvjeta rasta cijena, kaže.
Ponavlja kako se s time ne slaže, odnosno ne slaže se da je ovaj model najvažniji razlog povećanja cijena. "To ćemo kroz stambenu strategiju koja je pred nama, koju bi trebali donijeti do kraja godine, utvrditi koji su stvarni razlozi. Ako iščitamo druge države, vidjet ćete da je u drugim zemljama u 10 godina otkako su ušli u EU i europodručje, rasla cijena nekretnina", tvrdi.
"Dodatan razlog je i da smo dio schengenskog područja, da svaku treću nekretninu kupuju stranci, da se kupuju gotovinom. Potražnja u RH za stanovima i kuća je veća od ponude i povećava se cijena nekretnina. Koliko i u kojoj mjeri je povećanje ovisno o ovoj mjeri vidjet ćemo u stambenoj strategiji. U Vladi idemo s odlukom o izradi plana, strategije do 2030. godine, na 10 godina", govori.
Kako doprinijeti rješavanju stambenog pitanja u RH?, pita se.
"Prodaja nije jedini način, rješenje je i najam", ističe pa se osvrće na model koji bi uključivao gradnju stanova koja bi bila prioritetno okrenuta iznajmljivanju naših mladih sugrađana koji se iz bilo kojeg razloga prilikom rješavanja svog stambenog pitanja okreću najmu.
U takav bi model išli s jedinicama lokalne samouprave, govori.
Kaže da je za ovu godinu plan da se omogući subvencioniranje 5800 stanova za što je prediveno 9,3 milijuna eura za ovu godinu.
Nakon dvadesetak minuta konferencije, izviješteno je da je u tom periodu, a prijave traju od 9 do 14 sati, zaprimljeno već tristotinjak zahtjeva.
Upitan je li ovo zadnja godina zaprimanja zahtjeva kaže da to nije rekao, ali da će stambena strategija predvidjeti nastavak ovakvog ili izmijenjenog zakona i odgovoriti na brojna pitanja, a jedno je i da ovaj model doprinosi do rasta cijena stanova.
