Konkretno, Riječanka je jedno vrijeme primala naknadu od HZZO-a. Budući da je u međuvremenu prestala biti u stalnom radnom odnosu, a naknadu je i dalje primala, sada ima dug prema HZZO-u temeljem dijela tih isplaćenih naknada za razdoblje u kojem nije bilo zakonskog temelja da ih prima. Kaže da dug nije sporan, kao ni to da će ga vratiti, no sporna je činjenica da joj se dug počeo naplaćivati preko doplatka koji je zakonom zaštićeni oblik primanja, bez obzira na to kakva dugovanja i prema kome imala, piše Novi list.
Rukovoditelj riječke ispostave HZZO-a Fedor Dorčić kaže da kada se radi o primanjima, naknadama i iznosima koji su izuzeti od ovrhe, da bi osiguranica mogla slobodno raspolagati tim novčanim sredstvima, treba u bilo kojoj Fininoj poslovnici dostaviti ispunjeni istoimeni obrazac kako bi Fina o tome mogla obavijestiti banku, koja zatim odmah otvara poseban račun za navedena sredstva te obavještava uplatitelja.
U Fini neslužbeno kažu da stranka, naravno, putem ispunjavanja obrasca kojim traži zaštićeni račun može zaštititi svoja sredstva, no poanta je u tome da se zaštićeni račun ne može tražiti bez osnove za takvo postupanje, a osnove nema dok nema ovrhe.
Problem je dakle u tome da stranka ne može unaprijed zaštititi svoja sredstva, niti može znati da prema njenom računu kreće ovrha dok se to zaista i ne dogodi, a kad se desi, onda je već kasno, odnosno prva sredstva su najčešće već "pojedena" ovrhom.
U Fini priznaju da je to problem, da ima dosta takvih primjera, a da se zapravo reagira od slučaja do slučaja. Budući da je ta rupa u sustavu uočena, u zadnje vrijeme malo je inovirana sama procedura pa je Fina, navodno, dobila ovlasti za "preventivno" postupanje, što u početku nije imala.
Vezani članci:
arti-201103250750006 arti-201103230226006
