Tvrtke koje se bave dezinsekcijom ove su godine zabilježile porast poziva uznemirenih građana zbog crnih žohara. Dosad su oni zabilježeni u nekim dijelovima Zagreba i u drugim gradovima, no ove godine oni dominiraju, piše 24sata. Rene Švajger iz tvrtke koja se bavi dezinfekcijom, dezinsekcijom i deratizacijom tvrdi kako u Istri bilježe dvostruko više poziva, osobito u Umagu i Rovinju. Crni žohar neće ubosti ili ugristi čovjeka, no može prenositi zarazne bolesti.
"Žive u kanalizaciji, u vertikalama i sustavima cijevi te se ondje razmnožavaju. Hrane se ljudskom hranom, pa na toj hrani i površinama kojima se kreću mogu ostaviti bakterije poput escherichije coli, salmonele, tuberkuloze, kolere, tifusa i drugih bakterija i virusa koje se nalaze specifično u kanalizacijskom sustavu", kaže doktor Dobrica Rončević, specijalist epidemiologije i voditelj epidemiološkog odjela u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Važno je održavati higijenu
Crni žohari se boje svjetlosti i aktivni su noću. Ako uđu u stan, zadržat će se u pukotinama u podu, ispod tapeta, lajsni, pragova i dovratnika te tepiha ili iza ormara. Održavanjem higijene, redovitim čišćenjem i pospremanjem ostataka hrane može se spriječiti širenje zaraznih bolesti, dok je za eliminaciju žohara potrebno pozvati tvrtke za dezinsekciju. No, nisu crni žohari jedini napasnici kojih ima u većem broju.
"Ove godine smo primijetili i porast poziva vezanih uz pojavu običnih buha. Riječ je o onima koje žive na mačkama i psima te se hrane krvlju i obično ne napadaju čovjeka. Ako je domaćin odsutan dulje vrijeme, one mogu preživjeti hraneći se vlastitim izmetom, pa čim se pojavi životinja ili čovjek napadaju ga kako bi se nahranile", rekao je Švajger i dodao kako su ga ljudi zvali i zbog većeg broja smrdljivih martina.
Najezde brojnih vrsta
Broj poziva za smeđe žohare je uobičajen, a najezda stjenica koja je harala Jadranom sad je pod kontrolom.
"Ubodi buha za čovjeka u Hrvatskoj nisu opasni i ne prenose bolesti ni zarazu. Moguće su alergijske reakcije te dermatitis na mjestu uboda. Mi nismo primijetili dramatičan porast ni žohara niti buha. Problem ne negiramo, on postoji, ali nam se čini da je na konstantnoj razini", rekao je Rončević.
Slavonci imaju stalne borbe s komarcima koji prenose niz zaraznih bolesti, a Riječani su ovih dana primijetili najezdu žutih bubamara. U metropoli se bore protiv mrežaste stjenice platane te hrastove mrežaste stjenice.
"Te sve bube su dosadne, ali su za ljude neopasne jer ne prenose nikakvu zarazu. Eventualni ugriz ljudi mogu osjetiti kad stjenica, budući da se hrani staničnim sokovima lišća, iskušava je li na drvetu platane ili hrasta pa traži list kako bi ga zagrizla", objasnio je entomolog Milan Pernek, znanstveni savjetnik u Hrvatskom šumarskom institutu.
Klimatske promjene utječu na najezde
Smatra da su glavni krivac za povećani broj tih, ali i svih drugih insekata, klimatske promjene. Kaže kako je u Hrvatskoj zabilježeno širenje stranih vrsta i ekspanzija postojećih na novim prostorima. Kao primjer navodi hrastove stjenice koje su prvi put zabilježene na istoku zemlje 2013., no već dvije godine obitavaju i u Zagrebu. Tu je i mediteranski potkornjak, autohtona vrsta kukca, čiji broj u posljednjih nekoliko godina nezaustavljivo raste.
"Donedavno većina građana nije ni znala da postoje, no danas svi znaju da je potkornjak na Marjanu i u cijeloj Dalmaciji uništio stabla. U šumama imamo velikih problema s mrežastom stjenicom koja napada hrastovo lišće koje se već u srpnju počinje kovrčati i žutjeti, pa gubi dio vegetacijskog perioda. Šumari strahuju da će zato biti smanjen prinos žira", zaključio je Pernek.
