Približava se 1. siječnja i dan uvođenja eura. Vlada i HNB intenzivirali su informativnu kampanju vrijednu više od 23 milijuna kuna kojom se građanima želi približiti cijeli proces, a već više od mjesec i pol dana na većini proizvoda stoje dvojne cijene, u kunama i u eurima.
Ipak, činjenica je da će građani doživjeti stanoviti šok, pogotovo kad vide iznos plaće ili mirovine, a to potvrđuju i psiholozi.
Prednost uvođenja eura
"Taj efekt sidrenja je zapravo dobro istražen u psihologiji. Zapravo volimo vidjeti čim više nečega, pa tako i plaće nam je ugodnije vidjeti veći broj, sad kad prelazimo na euro. S druge strane, jedna prednost prelaženja na euro koja može služiti kao neki jastuk za ublažavanje, jest ta da ćemo se zapravo moći uspoređivati sa susjednim nacijama pa ćemo moći revalorizirati taj rad, koliko bi se taj rad vidio u nekoj drugoj zemlji", rekao je za N1 televiziju Matia Torbarina, psiholog i asistent na Ekonomskom fakultetu u Rijeci.
Očekuje nas inflacijski trošak
Ekonomski fakultet aktivno sudjeluje u kampanji za euro. Uključit će i studente. Uz sve pozitivne strane ne bježe od naličja još jednih sudbonosnih promjena.
"Ono što ja mislim da će se pragmatično dogoditi je da će biti određenih zaokruživanja i to je onaj inflacijski trošak koji je zabilježen u nekim zemljama kao izuzetno malen, a vjerujem da se tu radi o tim nekim sitnim zaokruživanjima, čisto zbog nekakve pragmatičnosti. Na primjer? Neki proizvod umjesto 1,95 bit će dva eura", navodi za N1 Saša Drezgić, dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci.
