Iako njeni detalji još nisu poznati, posve je izvjesno da će reforma mirovinskog sustava donijeti produljenje radnog vijeka i rigorozniju penalizaciju prijevremenog umirovljenja. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava tek treba iznijeti nacrt prijedloga izmjena i dopuna zakona o mirovinskom osiguranju. Očekuje se da će ovoga tjedna biti održan treći sastanak radne skupine Ministarstva rada za izradu prijedloga mirovinske reforme.
A zbog očekivanih promjena zakona vezanih uz mirovinski sustav od početka iduće godine, kojim će uvjeti odlaska u mirovinu za buduće umirovljenike biti znatno lošiji od današnjih, s posljednjim danom ove godine očekuje se umirovljenje ogromnog broja ljudi koji imaju bilo kakve uvjete za mirovinu, piše Glas Slavonije.
Hrvatska je po jednom pravilu iznimka u Europi
"Da, očekujemo pravi stampedo novih umirovljenika. Teško je procijeniti koliki će to biti broj ljudi, jer još uvijek ne znamo detalje zakonskih promjena. Mi smo u Sindikatu umirovljenika Hrvatske protiv povećanja penalizacije kod prijevremenog umirovljenja i pogoršanja uvjeta za dugotrajne osiguranike. Ako se to ne bude mijenjalo, ne bi trebalo biti stampeda", kazala je za Glas Slavonije predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Jasna A. Petrović.
U tom sindikatu ističu da u svim europskim zemljama, izuzev Hrvatske, umirovljenici koji su otišli u prijevremenu mirovinu mogu raditi. Konkretno, u Njemačkoj i Austriji propisano je koliku zaradu bez oporezivanja mogu ostvariti umirovljenici, dok u ostalim zemljama nema takvih ograničenja.
"U Hrvatskoj je pravo takvog zapošljavanja omogućeno samo braniteljima, a sada se pokušava uvesti i za vojne i policijske umirovljenike. Definitivno nije u redu diskriminirati umirovljenike te smatramo da bi trebalo uvesti jedinstveno rješenje za sve. Naš je prijedlog da se omogući rad svim umirovljenicima, i to tako da bi onaj koji radi do pola radnog vremena, bez obzira na kojoj je osnovi umirovljen, općim ili posebnom propisima, zadržavao cijelu mirovinu. A za umirovljenike koji žele raditi puno radno vrijeme, predlažemo da dobivaju polovinu svoje mirovine. Inzistirat ćemo na tom prijedlogu", dodala je Petrović.
Strani radnici poželjniji od domaćih umirovljenika
Iz Sindikata umirovljenika Hrvatske također upozoravaju da bi ljudi trebali primati mirovinu u skladu s uplaćenim doprinosima.
"Međutim, više doprinosa uplatio je prosječni prijevremeni starosni umirovljenik od prosječnog starosnog umirovljenika. Prijevremeni je u prosjeku radio 39 godina i mnogo je više uplatio od prosječnog starosnog umirovljenika, koji kod nas ima 32 godine staža", kazala je Petrović za Glas Slavonije.
Njoj je nevjerojatno da su u zemlji u kojoj nedostaje radne snage strani radnici poželjniji od domaćih mirovljenika. Također joj je nevjerojatno i to da su se tri sindikalne središnjice (SSSH, NHS i URS) usprotivile proširenju broja korisnika prava na rad u umirovljeničkoj populaciji.
"Drugi mirovinski stup negativno utječe na mirovine"
Petrović još ističe da je Hrvatska jedina zemlja u okruženju koja je zadržala drugi mirovinski stup za koji kaže da "negativno utječe na sadašnje i buduće mirovine, kao i na javne financije".
"Ministarstvo je u predstavljanju mirovinske reforme iznijelo pregled svojih rješenja, međutim u njima mnogo detalja nedostaje. Mislimo, recimo, da tu mora biti rješenje uvođenja minimalne mirovine. Ne spominje se obiteljska mirovina, a mi smatramo da bi, po uzoru na Švicarsku, Njemačku ili Austriju, umirovljenik trebao naslijediti i određeni postotak mirovine bračnog partnera. Mirovinskom reformom očekujemo i jednu banalnu promjenu - da se nepokretnim ljudima omogući primanje mirovine poštom", kazala je Petrović za Glas Slavonije.
