Za Svjetski dan slobode medija koji je obilježen 3. svibnja ponovno su aktualizirana upozorenja Hrvatskog novinarskog društva (HND) o dramatičnom porastu tužbi protiv novinara, no široj javnosti manje je poznato da je upravo prvi hrvatski profesionalni novinar Ivan Perkovac još davne 1864. kao prvi od novinara bio osuđen na čak osam mjeseci zatvora i to zbog otkrivanja istine o mutnim poslovima Ljudevita Gaja, tada još utjecajnog vođe ilirskog pokreta.
Naime, ugledni hrvatski političar i književnik Ivan Perkovac je kao urednik "Pozora", najčitanijeg političkog lista 1860-ih, u seriji tekstova zaključno s najpoznatijim naslovljenim "Gajev konkurs" otkrio dugogodišnje Gajeve poslovne malverzacije i manipulacije prema vjerovnicima kojima je dugovao za nabavu papira i strojeve za tiskaru kojom je upravljao.
Ukratko, Perkovac je u seriji tekstova ukazivao da Gaj izvjesnom austrijskom knjižaru i papirničaru godinama nije platio deset tisuća forinti za isporučen papir, ali kasnije je otkrio da i mnogi drugi vjerovnici u Zagrebu i Hrvatskoj od Ljudevita Gaja potražuju gotovo nevjerojatne iznose. Kako se otkrilo, ukupno dugovi vođe ilirskog pokreta iznosili su gotovo 250.000 forinti, a njegova imovina vrijedila je manje od trećine tog iznosa - odnosno oko 80.000 forinti.
Osim toga, otkrio je pozadinu Gajeva pokretanja stečaja i njegov plan da se što bezbolnije izvuče iz dugova preko individualnog "uvjerivanja" vjerovnika da će dobiti dio traženog iznosa ako potpišu priznanice i pritom ne obavijeste druge vjerovnike. Upozorio je i na Gajevo "ubacivanje" svojih ljudi i sebe na čelo tvrtke koja je djelovala kao odbor vjerovnika i preko koje, kako je otkriveno, u tri godine niti jedan vjerovnik nije dobio ni forinte.
"Ima li tomu zlu u Hrvatskoj lieka?"
"Tako se dogodi u historiji stečajevah nečuveno čudo - da je nov odbor upravu svega kolikoga imutka povjerio samomu g. Gaju, da njime upravlja na korist vjerovnikah! On sada uživa kuću i imanje, štampa svoje novine u vjerovničkoj tiskarnici; al neplaća nikomu ništa - ni poreze, ni kamate, ni vjerovnike", isticao je Perkovac dodajući i kako Gaj tada još prima redovnu plaću kao urednik novina.
"Pozivlje se štovano hrvatsko obćinstvo, neka kaže, je li to u redu? Neka kaže, valja li to, da dužnik obiluje, a vjerovnici stradaju? Neka izjavi, je li tobožnja lojalnost dovoljan štit i od ovakova postupka? Neka kaže, ima li tomu zlu u Hrvatskoj lieka?", istaknuo je Perkovac.
Uslijedila je tužba protiv Perkovca i spor u kojem je, kako se otkrilo tek prije desetak godina, Ljudevit Gaj navodno povukao svoje "veze" i uslijedila je sudska presuda čije obrazloženje i sada zvuči poznato.
Naime, Perkovac je bio osuđen na osam mjeseci zatvora, plaćanje 300 forinti kazne i troškova sudskog postupka jer, između ostaloga, "udara na postupak višjih vlastih u poslovih stiečaja Gajeva ter se podmeću dosta jasno ovom postupku namiere i motivi time, što se veli, da Gaj čini koje kakove zloporabe s imovinom na ušterb svojih vierovnikah, a niti računa komu ne polaže". A to, kako se navodi u nastavku osude, može "razdražiti na meržnju i preziranje proti pomenutim sudbenim oblastim".
Drugim riječima, nije važno iznosi li novinar istinu u svom tekstu nego svojim tekstovima može utjecati na sud i njegovo donošenje odluka koje mogu izazvati prezir prema sudu.
U 155 godina malo se toga primijenilo
Slučaj Ivana Perkovca iz davne 1864. prokomentirao je i predsjednik HND-a Hrvoje Zovko kazavši kako se od tada malo toga promijenilo.
"Novinari su zbog svog rada česte mete pravosudnih progona. U tom smislu stvari se nažalost nisu puno promijenile u zadnjih 150-ak godina od slučaja novinara Ivana Perkovca pa do danas, jer se tada baš kao i danas novinari sudski gonjeni zbog nečije sujete", kazao je Zovko za Hinu.
S druge strane, tu je presudu s danapšnjeg aspekta prokomentirala i Jasna Horvat – predsjednica Udruge Ivana Perkovca koja je otkrila i mnoge dosad nepoznate pojedinosti iz života i karijere tog uglednog hrvatskog književnika, političara, publicista i novinara.
"Perkovac je svoj život i rad posvetio dobrobiti hrvatskog naroda, a bio je, uz Bogoslava Šuleka, prvi hrvatski profesionalni novinar, književnik, urednik časopisa Neven i Vijenac, tajnik Matice hrvatske te se šezdesetih godina 19. stoljeća nalazio u središtu hrvatskog političkog, parlamentarnog i književnog života. Radi svojih naprednih ideja u mnogočemu je prednjačio pa se tako i istaknuo kao prvi hrvatski novinar u borbi za istinu pisanu novinarskim perom. Zbog toga je i prvi novinar osuđen na kaznu zatvora. U Zagrebu, prije 155 godina!, kazala je Horvat.
Prema njezinim riječima, ostalo je nepoznato gdje i kada je Perkovac odslužio kaznu, a nepoznato je to i ostalim povjesničarima koji su tek prije petnaestak godina otkrili taj sudski spor i predstavili ga javnosti. No, znakovito je da zagrebačka ulica gdje su Novinarski dom i sjedište HND-a nosi ime upravo Ivana Perkovca.
