Ustavni sud u utorak je ukinuo Zakon o izbornim jedinicama koji prestaje važiti 1. listopada ove godine do kada bi Hrvatski sabor trebao osigurati provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava.
Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je na press konferenciji da ukinuti zakon prestaje važiti 1. listopada ove godine te da je Ustavni sud još 2010. upozorio na potrebu izmjene propisa jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto.
" Posljednji popis stanovništva pokazao je da su ta odstupanja još i veća. Granice izbornih jedinica se trebaju što više podudarati s administrativnim granicama upravno teritorijalnih jedinicama uz uvažavanje prirodnih granica", rekao je Šeparović na konferenciji za novinare te nastavio:
"Ustavni sud je tada naglasio da bi nepoštivanje prethodnih zahtjeva pod određenim okolnostima moglo dovesti do nezakonitosti izbora ako bi prekomjerno odstupanje u broju birača po pojedinim općim izbornim jedinicama izravno i neposredno utjecalo na izborni rezultat tj. ako bi dovelo do različitih izbornih rezultata u situaciji kad bi svi ostali elementi izbornog sustava bili odnosno ostali isti", kazao je Šeparović
"U npr. sedmoj izbornoj jedinici glas ima preko 30 posto manju težinu nego u četvrtoj. Prema tome glas najviše vrijedi u četvrtoj izbornoj jedinici" rekao je Šeparović.
"U rješenju iz 2015. godine Ustavni sud odbacio je prijedloge pojedinih predlagatelja i odlučujući o dopuštenosti prijedloga ustavni sud je utvrdio da je već 2010. imao pravnu mogućnost pokrenuti postupak za ocjenu suglasnosti sustava te ukinuti Zakon o izbornim jedinicama. Razlog što to tada nije učinio treba tražiti u samom predmetu uređenja Zakona izbornih jedinica. Naime, predmet uređenja tog zakona ograničen je isključivo na određivanje područja i granica izbornih jedinica. Taj zakon ne uređuje broj zastupnika koji su u pojedinim izbornim jedinicama bira, a upravo o tom segmentu izbornog sustava ovisi hoće li 10 izbornih jedinica određenih zakonom biti varijabilni ili fiksni element izbornog sustava", kazao je Šeparović.
"Osim što ne uređuje broj zastupnika koji se bira u svakoj izbornoj jedinici taj Zakon ne uređuje ni ostale elemente izbornog sustava koji utječu ili bi mogli utjecati na konačne rezultate izbora. Ustavni sud je naglasio da s aspekta jednakosti biračkog prava ustav ne postavlja nikakve zahtjeve ni kad je riječ o odabiru samog izbornog sustava", rekao je.
Naglasio je da se Ustavni sud se nije opredijelio uputiti izvješće Saboru već je ukinuo sporni zakon o izbornim jedinicama s odgodnim učinkom.
Objasnio je koja su dva ključna razloga zbog kojeg je Ustavni sud tako postupio
"Prvi se odnosi na duljinu proteka vremena tijekom koje Sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu iz članka 45 Ustava. Drugi razlog se odnosi na uvjerljivost niza podataka koji tijekom duljeg razdoblja, od izvješća iz 2010. tj. rješenja iz 2015. upozoravaju na kontinuiran trend povećanja razlika u broju birača između deset izbornih jedinica. Tu je prisutno dugotrajno povećanje jaza između broja birača u pojedinim izbornim jedinicama koje utječu na težinu glasa" kazao je Šeparović.
"Hrvatski sabor dužan je donijeti novi zakon do 1. listopada ove godine. Odluka je donesena većinom glasova uz protivljenje suca Miroslava Šumanovića", kazao je Šeparović.
Na novinarsko pitanje što će se dogoditi ako se prije 1. listopada novi Zakon ne donese a budu raspisani izbori? Šeparović je rekao da bi se izbori formalno mogli provesti po aktualnom zakonu.
"No, ostaje pitanje što bi se dogodilo u žalbenom postupku. Preporučujem da zakon donese što prije", poručio je Miroslav Šeparović.
