Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović kazao je da je Ustavni sud na sjednici 21. veljače odbacio zahtjev za ocjenu ustavnosti podnesen prije 26 godina i od Hrvatskog sabora zatražio da u dvije godine donese novi zakon.
Pri donošenju novog zakona Sabor treba voditi računa da postojeći Zakon "sadrži određene institute koji više ne postoje u hrvatskom ustavnom poretku" te da je od donošenja Ustava 1990. izgrađen potpuno novi pravni i institucionalni okvir zdravstvenog, socijalnog, znanstvenog i obrazovnog sustava.
Prekid trudnoće treba biti izuzetak
Također, zakonodavac u ovom zakonu mora odrediti edukativne i preventivne mjere "tako da prekid trudnoće bude izuzetak", stoji u sažetku odluke Ustavnog suda.
Tzv. zakon o pobačaju, službenog naziva Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, donesen je još 1978., a njegovu ocjenu ustavnosti je 1991. zatražila udruga Hrvatski pokret za život i obitelj. No, niti jedan saziv Ustavnog suda do sada se nije upustio u odlučivanje o ovom zakonu.
Na zahtjevu za ocjenom ustavnosti od pretprošle je godine intenzivno radila skupina na čelu sa zamjenicom predsjednika Ustavnog suda Snježanom Bagić.
Šeparović je ranije najavio da će odluka biti donesena do proljeća te da će uz mišljenja medicinskih i stručnjaka za obiteljsko pravo biti konzultirane i zainteresirane udruge te proučeni međunarodni dokumenti i praksa europskih sudova.
'Obećao sam da će ovaj saziv Suda donijeti odluku. Ustavni je sud RH na sjednici održanoj 21. veljače 2017. odlučio:
1) Ne prihvaćaju se prijedlozi za ocjenu ustavnosti.
2) Nalaže se Saboru da u roku od dvije godine donese novi zakon.
Kontroverzno pitanje
Prekid trudnoće je kontroverzno pitanje, radi se o duboko moralnom, filozofskom, pravnom i medicinskom pitanju. O njemu nema konsenzusa. Izaziva podjele u nizu društava. Postoje dvije skupine, jedna je protiv, a druga za izbor. Moralni argumenti tih dviju skupina su:
Za pro life život počinje začećem i embrio je ljudsko biće, dok je majčino tijelo tek mjesto na kojem se nerođeno biće hrani i raste te je za njih prekid trudnoće ubojstvo.
Pro choice skupina smatra kako je pravo na izbor temeljno ljudsko pravo.
Zakoni neće osujetiti ženu da odustane od prekida trudnoće, već to može samo učiniti ugrožavajući svoje zdravlje, pa se zabrana prekida trudnoće zato smatra nedopustivom, objasnio je Šeparović.
Nerođeno dijete se ne smatra osobom
'Brojni međunarodni dokumenti štite pravo na život, no ne daju odgovor na pitanje kada život počinje. Praksa Europskog suda za ljudskog prava navodi da se nerođeno dijete ne smatra osobom u smislu zaštite člankom 2. Konvencije', navodi Šeparović.
'Testom razmjernosti između dvaju interesa - ljudskog prava žene i javnog interesa za zaštitu života nerođenog bića - postignut je konsenzus o liberalizaciji prava na prekid trudnoće, u korist lakšeg pristupa prekidu trudnoće. Naveo je i primjere iz nacionalnih zakonodavstava, navodeći da se to uvijek vezuje uz stupanj odmaklosti trudnoće', dodao je predsjednik Ustavnog suda.
Ocjena ustavnosti zakona ovisi o tome je li zakonodavac uspostavio ravnotežu između suprotstavljenih prava i interesa, naveo je Šeparović, a to nije u nadležnosti Ustavnog suda, već zakonodavca.
Dva temeljna prigovora
Dva su temeljna prigovora. Jedan kaže da je proglašenjem novog Ustava RH nakon osamostaljenja, izgubljena ustavna osnova Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Drugi kaže da je pravo na život ispred svih prava ljudskih bića, ali i da je embrij subjekt prava zaštite kojemu se jamči ustavna zakona.
Kada je riječ o prvom prigovoru, točno je da ustav s kojim je usklađen važeći zakon danas nevažeći - nesporno je da taj zakon nije usklađen s Ustavom RH, međutim, Hrvatska je prihvatila akte bivše države do usklađenja s vlastitim pravnim poretkom. Sama činjenica da su zakoni doneseni po starom Ustavu, ne znači da su oni nevažeći i da je u neskladu s Ustavom, naveo je Šeparović, dodajući da bi ga Ustavni sud jednako ocjenjivao i da je donesen nakon 1990.
Nijedan europski ustav ne priznaje pravo na zaštitu prije rođenja
Šeparović je naveo primjere iz europskih zemalja te dodao kako gotovo nijedan europski Ustav ne priznaje pravo na zaštitu prije rođenja.
'Nerođeno biće zaštitu uživa do one mjere kada se ne sukobljava s pravom žene na privatnost. Ono nema prednost. Zakonodavac ima ingerenciju određivanja ravnoteže između prava i interesa suprotstavljenih skupina. Pitanje kad počinje život nije u nadležnosti Ustavnog suda. Do isteka 10. tjedna trudnoće žena je može prekinuti, a nakon toga presudni su zdravlje i činjenica je li do trudnoće došlo temeljem kaznenog djela.
Ustavni sud nije narušio ravnotežu između slobode i prava žene te interesa za zaštitu svakog života.
Na zakonodavcu je da novim zakonom odredi preventivne i edukativne mjere, kako bi prekid trudnoće bio izuzetak. Ženama moraju biti dostupne sve informacije o njezinim pravima i o trudnoći - o jaslicama, radnim pravima, kontracepciji, sigurnom seksu i slično. Zakonodavac mora urediti i priziv savjesti za liječnike', kazao je Šeparović.
Samo jedan sudac glasovao protiv
Za ovakvu odluku Ustavnog suda glasovalo je 12 sudaca, a samo Miroslav Šumanović glasao je protiv. On smatra da je zakon nužno suštinski uskladiti s Ustavom RH te da se mora odrediti kada počinje pravo na život te zaštititi život od začeća.
Ustavni sud konzultirao se s medicinskim fakultetima. Stručnjaci smatraju kako je do 10. tjedna embrij, nakon čega on postaje fetus.
Balans između javnog interesa i prava žene
'Nerođenom biću smo priznali ustavnopravnu vrijednost, ali ne i pravo na život, već javni interes države da ga zaštiti. U balansiranju prava ocijenili smo da zakonodavac nije poremetio ravnotežu između prava javnog interesa i prava žene.
Ne smatramo da postoji ustavno pravo ili ljudsko pravo na pobačaj. Postoji pravo na privatnost žene koja uključuje zaštitu obiteljskog života i dostojanstva i pravo na slobodu da sama do desetog tjedna trudnoće odluči o tome hoće li nastaviti trudnoću ili ne, a nakon toga nastupa javni interes', objasnio je Šeparović.
Složio se s novinarima da je nedopustivo da je ovaj predmet na Ustavnom sudu stajao 26 godina, no naglasio je i da razumije prijašnje predsjednike suda. Ocijenio je kako je društvo sada zrelo za ovu odluku.
Ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier prije nekoliko dana odbacio je tvrdnje da će Vlada promijeniti zakon o pobačaju.
"To je premijer Andrej Plenković više puta rekao da neće učiniti i ja sam to potvrdio i prije", kazao je Stier.
