Izmjenama Prekršajnog zakona trebala bi se poboljšati naplata prekršajnih kazni (Porezna uprava je naplatila samo 12% prekršajnih novčanih kazni od 2007. do 2011. godine!), tako što će se suziti definicija prekršaja. Naime, u zakon se uvodi tzv. beznačajni prekršaj, što znači da tužitelji neće pokretati postupak ako je stupanj ugrožavanja ili povrede zaštićenog dobra neznatan i ako nema potrebe za kažnjavanjem. To bi trebalo obeshrabriti i predlagatelje da za svaku sitnicu propisuju prekršaje, piše Večernji list.
Prigovori i žalbe više neće uvijek biti isplativi
Novost je i da se osobi koja prvi put čini neki prekršaj, može 'oprostiti' tj. ne pokrenuti prekršajni progon ako otkloni posljedicu, plati štetu ili propisanu obvezu. Također, tužitelj i okrivljenik moći će pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevati se o sankciji i drugim mjerama.
Kako bi se pak demotiviralo okrivljenike na podnošenje neutemeljenih prigovora (koji su nerijetko dovodili do zastare), uvodi se određivanje paušalne svote troškova postupka za drugostupanjsko odlučivanje kad je utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika. Tako prigovori i žalbe više neće uvijek biti isplativi.
Novost je i da se u manje složenim predmetima uvode drugostupanjska vijeća na prekršajnim sudovima u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu, a ovlašteni tužitelji bit će dužni pribaviti adresu prekršitelja prije podnošenja optužnog prijedloga sudu, tako da suci neće na to gubiti vrijeme.
Kazna se mijenja za rad za opće dobro
Onaj tko kaznu plati na mjestu izvršenja prekršaja, od 1. lipnja platit će upola manju kaznu. Isto tako, tko kaznu plati u zakonskom roku, smatrat će se da je platio puni iznos kazne ako plati samo dvije trećine izrečene novčane kazne.
Prekršajne kazne bit će ovršne isprave pa će se naplaćivati po ovršnim propisima, a ako ne ide, mijenjat će se za rad za opće dobro (svakih 300 kuna za dva radna sata). Tek ako prekršitelj na to ne pristane, išao bi u zatvor (svakih 300 kuna dan zatvora).
