Još malo je ostalo do kraja školske godine, a roditelji osmaša, kao uostalom i svake godine, gore od zabrinutosti zbog upisa u srednju školu 2024./2025. I tako će biti sve do 15. srpnja kada će moći odahnuti, većina. Oni koji se ne upišu morat će pričekati jesenski rok. Neki roditelji su, kako su nam ispričali, razočarani što se u neke strukovne škole upisuju oni s 5,0 prosjekom, a - da tako kažemo - slabiji odlikaši, pa i jaki vrlo dobri učenici mogu samo sanjati o nekim zanimanjima.
"Svi roditelji osmaša su pod velikim stresom već mjesecima, pa tako moja kći i ja. Obje smo zabrinute, stalno računamo bodove, gledamo koja škola koliko bodova traži. Brine nas da neće uspjeti upisati školu koju želi jer ako dijete u današnje vrijeme nema prosjek 5,0 ima malo mogućnosti i izbora za željenu školu. Četverogodišnje srednje strukovne škole, a tamo ona želi ići, traže bodova jednako kao i gimnazije. Došli smo u situaciju da jaki vrlo dobar učenik, ili netko s prosjekom 4,5 ili 4,6 i nema previše izbora", kazala nam je jedna zabrinuta mama iz Zagreba.
Nekada su gimnazije bile najviše tražene, ali i to se promijenilo. Pomama je velika za strukovnim školama. Razlog, po svemu sudeći, brži je pronalazak posla i pristojna plaća, a i ono vrlo bitno - i nakon strukovne škole može se upisati fakultet.
Neke gimnazije u Zagrebu ne uspiju u prvom roku upisati dovoljan broj učenika
Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja otkrio nam je zanimljiv trend oko zainteresiranosti za srednje škole i koje su to škole posljednjih godina najatraktivnije.
"Očekujem da će se nastaviti trend povećanog interesa za neke gimnazije, osobito u većim gradovima i četverogodišnje strukovne tehničke škole. Raduje povećan interes za neka trogodišnja strukovna zanimanja što je posljedice prilika na tržištu rada jer učenike motivira mogućnost zapošljavanja i pristojnih plaća, pritom mislim i na hotelijersko-ugostiteljske škole", kazao je za Danas.hr Filipović.
Kaže da se ipak osjeća trend opadanja zainteresiranosti za gimnazije. "Taj trend se osjeća, čak i neke gimnazije u Zagrebu ne uspiju u prvom roku upisati dovoljan broj učenika, osobito problem upisa broja učenika imaju gimnazije u manjim gradovima", naglašava.
Trend koji traje već desetljećima
Nedavno je ministar obrazovanja Radovan Fuchs rekao da Ministarstvo želi povećati obuhvat djece u gimnazijskim programima, s obzirom na to što u Hrvatskoj samo 30 posto učenika nakon osnovne škole, školovanje nastavlja u gimnazijama, a prosjek EU-a kreće se oko 60 posto. Je li to paradoksalna situacija u kojoj je s jedne strane Hrvatska zemlja u kojoj najviše učenika nastavlja školovanje nakon osnovne škole – čak 96 posto, no s druge strane od tog velikog broja učenika, njih 70 posto upisuje strukovne, a 30 posto gimnazijske programe, pitali smo našeg sugovornika.
"Samo se na prvi dojam može činiti paradoksalno, moramo znati da je to trend koji traje već desetljećima i da ga je teško promijeniti. U većini europskih zemalja nije uobičajeno da se u većem postotku učenici nakon završene strukovne škole upisuju na fakultete dok je to kod nas jako prisutno. Završetkom gimnazije učenik je nužno usmjeren za upis na fakultet jer spektar zanimanja mogućnosti zapošljavanja nakon gimnazije gotovo da ne postoji. Ono što je posebno zabrinjavajuće je da je svake godine sve manji broj učenika koji upisuju srednje škole, a broj upisnih mjesta je isti ili se čak i povećava. Mislim da bi trebalo revidirati upisne kvote za zanimanja za koja ne postoji interes na tržištu rada, a otvoriti nova zanimanja za koja postoje interesi", kazao nam je Filipović.
Jedan od glavnih uzroka veće zainteresiranosti za strukovne škole je veća mogućnost zapošljavanja. "Zainteresiranost za strukovne škole zasigurno je posljedica veće potražnje kad su u pitanju neka zanimanja na tržištu rada i stjecanja zanimanja nakon srednjoškolskog obrazovanja koje omogućava zapošljavanje, ali u velikoj mjeri tome je pridonio sustav mature koji omogućava svim učenicima četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih škola da polaganjem državne mature mogu upisati bilo koji studijski program naravno ako postignu odgovarajuće rezultate", naglašava Filipović.
Super odlikaši
A da roditelji muku muče pri upisu u srednje škole, može se čuti na sve strane ovih dana. Je li problem u velikom broju odlikaša?
"Što se tiče nemogućnosti upisa u srednje škole tzv. super odlikaša stvorena je fama jer samo nekoliko gimnazija u Zagrebu ima probleme te vrste, sve druge škole mogu bez problema na temelju ocjena upisati učenike. Što se tiče nacionalnih ispita, oni mogu biti jedan od kriterija za upis u srednje škole kada to odluči obrazovna politika. Nacionalni centar zajedno sa školama je u dvije godine provedbe nacionalnih ispita pokazao da smo spremni provesti nacionalne ispite i ostaje mogućnost njihove primjene i za upise u srednje škole", dodaje Filipović.
"Moj je osobni stav da se nacionalni ispiti primijene kao jedan od kriterija za upise u srednje škole i time će se problem riješiti", zaključio je Filipović.
Upisi u srednju školu 2024./2025. datumi
Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo je prve aktivnosti vezane uz planiranje upisa učenika u srednje škole u školskoj godini 2024./2025. Ove školske godine 8. razred završava oko 41 000 učenika, što je za otprilike 900 učenika više u odnosu na prošlu školsku godinu. Javno savjetovanje o Odluci o upisu učenika u I. razred srednje škole, kojom se definira broj upisnih mjesta u razrednim odjelima, rokovi za prijavu i upis te ostali uvjeti i postupci trajalo je od 22. travnja do 7. svibnja 2024., a njezino donošenje i objava bit će oko 22. svibnja 2024. Učenici će se i ove godine upisivati preko mrežne stranice https://srednje.e-upisi.hr u ljetnom i jesenskom upisnom roku, kao i u naknadnom roku tijekom cijeloga rujna u onim školama u kojima je ostalo slobodnih mjesta za upis.
Ključni datumi:
- Početak prijava u sustav za sve učenike započinje 27. svibnja
2. Prijava obrazovnih programa za redovite učenike traje od 28. lipnja do 8. srpnja, a za učenike koji prijavljuju programe koji zahtijevaju dodatne provjere do 1. srpnja
3. Provođenje dodatnih ispita i provjera traje od 2. do 5. srpnja
4. Objava konačnih ljestvica poretka bit će u srijedu 10. srpnja u 12 sati
5. Prijava obrazovnih programa za učenike s teškoćama u razvoju traje od 27. svibnja do 14. lipnja i obavlja se u županijskim upravnim odjelima za obrazovanje, odnosno Gradskom uredu za obrazovanje, sport i mlade Grada Zagreba
6. Rangiranje kandidata s teškoćama u razvoju je 27. lipnja
7. Učenici koji upisuju razredne odjele za sportaše iskazuju interes od 27. svibnja do 7. lipnja
8. Dodjeljivanje bodova nacionalnih sportskih saveza je 25. lipnja
9. Objava okvirnog broja slobodnih mjesta za jesenski upisni rok je 15. srpnja, a jesenski upisni rok započinje 19. kolovoza
10. Za one učenike koji nisu uspjeli upisati srednju školu ni u ljetnom ni u jesenskom roku, postoji i naknadni upisni rok u kojemu se mogu upisati na slobodna mjesta. Naknadni rok traje od 2. do 27. rujna.
"Za sve učenike i njihove roditelje najvažnije je redovito pratiti mrežne stranice upisa u srednje škole, odnosno Nacionalni informacijski sustav prijava i upisa u srednje škole (NISPUSŠ) https://srednje.e-upisi.hr. Već sada se na stranicama upisa nalazi tablica s minimalnim brojem bodova za upis u programe na ljetnom roku 2023., kao i sve brošure i webinari koje pomažu učenicima u postupku upisa i korištenju sustava. Na mrežnoj stranici objavljeno je i preko 100 čestih pitanja i odgovora. Kao i prethodne dvije godine, bit će uspostavljen viber kanal za učenike i roditelje koji se pokazao kao odlično sredstvo komuniciranja s preko 40 000 korisnika, a putem kojeg korisnici dobivaju najave i podsjetnike na sve ključne korake i datume. Vrlo bitna je i redovita komunikacija učenika i roditelja s razrednicima i stručnim službama u osnovnim školama, kao i redoviti odlasci na roditeljske sastanke u osnovnim školama koji se organiziraju kako bi se prenijele sve informacije o upisima", poručili su iz Ministarstva.
Povećan broj slobodnih mjesta u gimnazijama
Učenici se u prvi razred srednje škole upisuju elektronički putem mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole. U petogodišnjim programima za školovanje medicinskih sestara i tehničara planira se 1.261 mjesto u 52 razredna odjela, a u programe obrazovanja vezane uz obrte planiran je upis 5.001 učenika. U programe obrazovanja za stjecanje niže stručne spreme moći će se upisati 109 učenika, a u prilagođene i posebne programe za učenike s teškoćama 890 učenika. Za programe obrazovanja glazbenih i plesnih škola planira se upis 1.942 učenika u 124 razredna odjela.
Budući da je cilj Ministarstva povećati udio učenika u gimnazijskim programima s 30 na 35 posto do 2026. u skladu s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, ove je godine broj slobodnih mjesta u gimnazijama povećan za 550.
POGLEDAJTE VIDEO: Kreću upisi u dječje vrtiće u Zagrebu: Kakva je situacija ove godine?
