Stvar je jasna, u nesigurnim vremenima ljudi se rjeđe odlučuju na donošenje potomaka na svijet, a pandemija covida-19, s praktično četiri milijuna direktnih žrtava koronavirusa i s teškim udarom na globalnu ekonomiju, pandemijsko doba donijelo je krajnju nesigurnost.
To je bilo predmet istraživanja što ga UNFPA namjerava objaviti u nedjelju, a DPA je doznao i objavio neke osnovne podatke o demografskom udaru pandemije na stanovništvo Europske unije i SAD-a.
"Promjene stope rađanja kod ljudi uz trajanje trudnoće od devet mjeseci kratkoročno nisu tako očite, ali kako pandemija sve dulje traje, sve manje stope rađanja sve su jasnije", citira DPA dio izvještaja.
Ono što se zasad zna jest da podaci iz 19 zemalja EU-a i iz SAD-a kažu da se od listopada 2020. bilježi snažan pad novorođenih u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Listopad tri posto manje beba, studeni pet posto manje, prosinac 2020. čak 8,1 posto manje novorođenih, podaci su koji se odnose na 15 zemalja EU-a.
DPA navodi da je najgore stanje u Španjolskoj, u zemlji koja je u pandemiji prolazila izrazito paklena razdoblja. U toj zemlji u siječnju se bilježi pad od čak 20 posto. U Francuskoj je u siječnju bilo 13,5 posto novorođenih…
Određeni pad, iako ne tako dramatičan, navodi se da trpe Danska, Finska, Nizozemska i Norveška. Istraživanje ne gubi iz vida da su zemlje poput Portugal, Španjolska i Italija i ranijih godina bile u silaznoj demografskoj spirali, što bi značilo da je negativan demografski pritisak u pandemiji postao još gori.
36.000 novorođenih u 2020. I to ako...
Što se SAD-a tiče, ističe se Kalifornija s padom broja novorođenih od 10,5 posto u odnosu na odgovarajuće razdoblje za usporedbu i Florida s padom od 7,2 posto.
Nasuprot tome se navode primjeri u prvom redu Bangladeša, Malavija i Meksika gdje se čak bilježi rast tinejdžerskih trudnoća, što je pak dio trenda koji se tumači nedostatkom kontracepcijskih sredstava i neinformiranošću stanovništva o mogućnostima kontrole rađanja.
A Hrvatska?
Naša zemlja se ne spominje u izvještaju DPA. Međutim, sve ovo naslućivalo se već jesenas. Kada je 29. studenog prošle godine za Večernji list komentirao tadašnje privremene demografske podatke Državnog zavoda za statistiku, demograf Stjepan Šterc rekao je između ostalog i ovo:
"Ako ove godine broj rođene djece i dođe blizu 36 tisuća, još manji broj rođenih tek ćemo početi bilježiti u prvim mjesecima 2021. jer se kod nas još uvijek 80 posto djece rađa u braku, a mi ove godine imamo 20 posto manje brakova, što znači da ćemo imati i 20 posto manje rođene djece. Lako je moguće da sljedeće godine bude rođeno i 5000 djece manje, što zbog manje sklopljenih brakova, što zbog iseljavanja."
Točno je predvidio
Više od pola godine od tog predviđanja, nalazimo da Državni zavod za statistiku (DZS) pod poglavljem "Učinci pandemije…" navodi da se procjenjuje da je Republika Hrvatska kraj 2020. godine dočekala sa 4.036.355 stanovnika.
Riječ je o procjeni broja stanovnika za desetke tisuća manjoj nego što je UN, primjerice, računao da bi Hrvatska imala u isto vrijeme bez pandemije.
Čvrste brojke koje idu u tom smjeru pronašli smo na stranicama Eurostata, u tablicama posljednji put ažuriranima prije četiri dana, gdje stoji da je u Republici Hrvatskoj tijekom 2020. rođeno 35.845 djece. Ispostavilo se da je Šterc bio u pravu. Ovaj broj znači da je pandemijske 2020. godine Hrvatska imala jedan posto manje rođenih nego godinu ranije.
I dok se takav pad još uvijek može tumačiti nižim brojem novorođenih iz godine u godinu, 1971. godine SR Hrvatska bilježila je 14,8 rođenih na 1000 stanovnika, a 2020. Republika Hrvatska samo 8,6, jedan podatak DZS-a otkriva da je pandemijska kriza – kako epidemiološka, tako i ekonomska i društvena - i u Hrvatskoj vrlo vjerojatno ostavila iste demografske posljedice kao i u zemljama za koje DPA navodi podatke iz UN-ovog istraživanja.
Tijekom skoro cijele 2020. broj sklopljenih brakova u Hrvatskoj bio je niži ili višestruko niži od višegodišnjeg prosjeka. Najgore razdoblje bilo je od ožujka do sredine lipnja 2020., a primjetno niži broj vjenčanja grafikoni DZS-a pokazuju i u cijelom razdoblju od studenog 2020. do svibnja ove godine.
"80 posto djece rađa se u braku"
Uz Štercovu konstataciju da se "kod nas još uvijek 80 posto djece rađa u braku", te uz konstataciju da se brakovi sklapaju puno rjeđe nego inače, posljedice po stope rađanja u Hrvatskoj lako je zamisliti.
Na svojim stranicama DZS to ovako komentira:
"Prema privremenim podacima, u svibnju 2021. sklopljeno je 1666 brakova, što je za 26,3% manje, odnosno sklopljena su 594 braka manje u odnosu na petogodišnji prosjek (2015. – 2019.) za isti mjesec."
"Promatrajući razdoblje otkad je službeno proglašena epidemija bolesti COVID-19 u Republici Hrvatskoj, broj sklopljenih brakova u razdoblju od ožujka 2020. do svibnja 2021. manji je za 19,7% u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno sklopljeno je 4875 brakova manje", konstatira DZS.
U jednom trenutku u 2020. pad vjenčavanja, jer očito se mladencima nije dalo vjenčavati, ako si nisu smjeli organizirati ogromne proslave, bio je još veći:
"Od ožujka do svibnja 2020. ukupno je sklopljeno 69,2% manje brakova nego u petogodišnjem prosjeku za isto razdoblje."
Moguće je, naravno, i to da građani Hrvatske krenu mijenjati tradicionalistički mentalitet izrazito pretežne sklonosti podizanja djece u brakovima, ali o tome zasad nema podataka.
