Međunarodno priznanje Hrvatske, 15. siječnja 1991., u vrijeme kada je trećina zemlje bila okupirana, velik je uspjeh hrvatske diplomacije, a šest godina kasnije, na isti datum, konačno je vraćen sav teritorij i to mirnom reintegracijom.
Peter Galbraith, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj za HRT je opisao kako je vjerovao u u uspjeh mirne reintegracije nakon što je potpisan Erdutski sporazum, ali nije mislio da će proći bez incidenata. "Želim podvući jedan uspjeh, a to je da ne samo da ni jedan metak nije ispaljen, uspjeh je napravljen i važno je da su ljudi na ovom teritoriju ostajali, a to je bio uspjeh za Hrvatsku i za lokalnu srpsku zajednicu", istaknuo je.
Kontakt između triju čimbenika
Ivica Vrkić, koji je u vrijeme mirne reintegracije bio predstojnik Vladina ureda privremene uprave za uspostavu hrvatske vlasti u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnome Srijemu, ali i desna ruka američkom generalu Jacques Paulu Kleinu, opisuje kako se sve pripremalo. "Najveći izazov mi je bio uspostaviti kontakt između triju čimbenika, a to su međunarodna zajednica koju je predstavljao general Jacques Paul Klein, srpska zajednica koju je predstavljao doktor Vojislav Stanimirović i hrvatska Vlada", naglasio je Vrkić.
Na pitanje je li ikada razmišljao da sve ovo neće uspjeti te kako se teritorij neće vratiti mirnim putem, Vrkić je rekao kako nikada nije tako razmišljao, već je razmišljao kako pronaći rješenja da se suprotstavljene strane spoje i počnu živjeti normalno.
U studio se javio i prvi prijelazni upravitelj umirovljeni američki general Jacques Paul Klein. Upravo je on imao važnu ulogu u uspješno završenoj mirnoj reintegraciji hrvatskog Podunavlja. "Moje je prvo sjećanje sastanak s predsjednikom Tuđmanom i razgovor o tome koliko će misija trajati i što se od nas očekuje. Osjetio sam da je spreman na suradnju i otvorenost prema tome da UN završi misiju što je prije moguće. Kad sam otišao u Vukovar, sastao sam se sa Srbima. Rekao sam im da nam život katkad podijeli loše karte te da se upravo to dogodilo njima. Imali su izbor.
'Tuđman se obvezao na misiju'
Mogli su ostati u Hrvatskoj i shvatiti činjenicu da su etnički Srbi, ali da su hrvatski državljani s hrvatskom putovnicom i domovnicom. Mogli su ostati, ali to bi značilo da moraju surađivati. Čak i ako vam život posloži loše karte, uz neke trikove možete pobijediti u nekoliko partija. Pametni ljudi poput dr. Stanimirovića to su shvatili, a tvrdolinijaši nisu. Mnogi od njih su otišli", opisao je.
"Tuđman se morao obvezati na uspješnu misiju. To mi je trebalo. Postojali su tvrdolinijaši i u Zagrebu čiji je jedini cilj bio da zauvijek otjeraju Srbe iz Hrvatske, iako su tamo živjeli 300-400 godina. Našao sam partnera spremnog na suradnju kako bi cijeli proces bio uspješan", rekao je.
