"U Europskoj uniji postoji regulativa koju smo preuzeli, da su marmelada samo oni proizvodi dobiveni od citrusa, a kod nas je bila šljiva. Znači, danom ulaska, proizvod od šipka više nećemo moći nazivati marmeladom iz razloga što na taj način zbunjujete potrošače. Mi ćemo taj proizvod morati ili kategorizirati u kategoriju džema ili će neka druga vrsta proizvoda recimo biti namaz", ističe Jelena Đugum, ravnateljica Uprave za sigurnost i kakvoću hrane.

S poljičkim soparnikom takvih zavrzlama nema jer je ovo jelo, nastalo na prostoru drevne Poljičke republike, prije šest godina dobilo oznaku zemljopisnog porijekla, te je uvršteno i na popis nematerijalne baštine.

"U Hrvatskoj je pod zaštitom trenutno 12 proizvoda", rekla je Đugum.

"Od čega su četiri registrirana s oznakom izvornosti i osam ih je registrirano s oznakom zemljopisnog podrijetla. S oznakom izvornosti imate istarski pršut, varaždinsko zelje, ogulinski kiseli kupus te ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, dok s oznakom zemljopisnog podrijetla imamo virovitičku papriku, baranjski kulen, dalmatinski pršut, drniški pršut, krčki pršut, lički krumpir, meso zagorskog purana i poljički soparnik", otkriva Đugum.

U proceduri za zaštitu su višnja maraska i neretvanska mandarina. Što će biti s prošekom i marmeladom, ovisi i o hrvatskim europarlamentarcima i njihovom umijeću lobiranja.