Naime, zbog neujednačenosti trajanja dvaju polugodišta (prvo traje mnogo kraće) ocjene se zaključuju 'navrat - nanos', a pritom ne utječu na konačnu ocjenu na kraju školske godine. Tako zaključivanje ocjena na polugodištu generira testomaniju i stres, a i nepotrebno opterećuje nastavnike.
"Skloni smo ukidanju zaključivanja ocjena na polugodištu i to je nešto o čemu ćemo vrlo brzo donijeti odluku, već u sljedećih nekoliko mjeseci. Naša je želja da do ljeta damo daha učiteljima upravo u takvim administrativnim stvarima", kazala je Lugarić za Vjesnik.
Polugodišnje ocjene su nepotreban posao
Prema prvim reakcijama, ova je najava za prosvjetarsku struku više nego dobrodošla. Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović slaže se s najavom ukidanja. "Moje 17-godišnje iskustvo rada u školi upućuje na poželjnost ukidanja određenih administrativnih normi koje više nemaju nikakvo racionalno opravdanje. Prvo polugodište je nekoliko tjedana kraće od drugoga i u tom razdoblju, prema postojećem pravilniku o ocjenjivanju, učitelji su dužni iz svakog predmeta ocijeniti učenika iz po nekoliko elemenata. Vrlo se često događa da su u problemu kako ispuniti obvezu iz pravilnika, a istodobno realizirati predviđene programe za to polugodište", komentirao je Filipović.
I šef Sindikata Preporod Željko Stipić se slaže da su polugodišnje ocjene nepotreban posao. "To nije dobro, to vam tvrdim kao nastavnik. Prvo polugodište traje samo 10 tjedana i vrlo je teško provući razred od 30 učenika kroz barem dvije ocjene iz svakog predmeta. To ispadne 60 ispitivanja, što je nemoguće meni koji imam četiri sata tjedno, a kako je tek onim nastavnicima koji imaju dva ili samoa jedan sat tjedno", objasnio je Stipić, dodavši da bi on školsku godinu od 35 tjedna podijelio na 17, odnosno 18 tjedana (dva polugodišta), pa bi prvo polugodište - kao nekad davno - završavalo u siječnju ili veljači.
