Da biste upoznali Djeda Mraza, ne trebate otputovati u Finsku. Dovoljno je da se odvezete do Varaždina, jer i Hrvatska svog "Djeda Mraza" ima.
Njegovo ime je Krunoslav Čolo, a možda ste već i čuli za ovog gospodina, jer riječ je o jednom od najpopularnijih turističkih animatora u Hrvatskoj. Osim lika Djeda Mraza, Čolo je i Sveti Nikola, Sveti Martin, staroslavenski svećenik odnosno druid, ali i varaždinski notar. Ovih dana, ipak, Čolo je samo jedan lik koji od početka Adventa u Varaždinu u Čarobnom gradu Djeda Mraza svojom pojavom i razgovorom uveseljava na tisuće djece, ali i odraslih.
Ne glumi samo uskrsnog zeku
S varaždinskim Djedom Mrazom dogovorili smo susret neki dan u 16.30. Iako je djedica tog dana službeno radio od 17 sati, malih i velikih u njegovom je gradu bilo već i ranije, a čim je Djed Mraz kročio u Čarobni grad, u sekundi se pred njegovom kućicom formirao ogromni red. Mališani su nestrpljivo čekali da ga upoznaju i s njim popričaju, dok su roditelji "u niskom startu" stajali kraj njih, naoružani svojim telefonima kako bi svoju djecu fotografirali s njim.
Unatoč silnoj gužvi, a koja je vikendima još i veća, varaždinskog Djeda Mraza uspjeli smo na kratko uhvatiti da nam ispriča svoju priču. A priča je takva da ovaj turistički animator stalno ima posla, samo što mijenja likove. Kad mu krene sezona, kaže, ne pušta, a osim svih gore navedenih likova u koje se po potrebi transformira, Čolo ima i narodnu nošnju za razne narodne fešte koje se odvijaju u gradu, a na kojima je prisutan.
"Svaki praznik je radni, osim jednoga. Imate pravi pogađati koji praznik i koji lik ne radim", kaže mi varaždinski Djed Mraz.
"Uskrsnog zeca?", pitam.
"Tako je. Mislim, daj si mene zamislite kao zeca", kaže kroz smijeh čovjek koji je inače ne samo zbog lika kojeg igra, već i zbog svoje visine, stvarno pojava gdje god da dođe.
Odijelu Djeda Mraza Čolo na sebe oblači već 40 godina, a kao Djed Mraz prošao je cijelu Hrvatsku. "Ako mi dolaze djeca koju sam ja čuvao na krilu i danas su djedovi i bake, onda znate kako se dugo ovime bavim“, veli.
Od svih likova u koje se kroz godinu transformira, priznaje da mu je najdraže biti Sveti Nikola i Djed Mraz. "U principu mi je najljepše i najdraže i najbolje raditi s klincima. Naravno da se tu pojavljuju i odrasli, ne dolaze samo klinci. Dolaze i školarci, srednjoškolci, studenti, do treće životne dobi", veli, pa dodaje da je jednom imao situaciju da je došla žena od 70 godina i rekla da se nikada nije slikala s Djedom Mrazom.
"Pa kako joj ne bi ispunio želju?“, pita se ovaj turistički animator.
Iako je Djed Mraz aktualan samo u prosincu, od njegovog lika ne može se sakriti niti ljeti. "Dogodila mi se situacija na moru. Bio sam u bermudama, majica s ribicama, ručnik preko ramena i idem na plažu. I neka mala Ruskinja me ugledala, možda je imala 3 godine i viče 'mama, mama, Djed Mraz'. Ne možeš se sakriti. Oštucam bradu, nije skroz bijela, ali ništa“, prepričava nam jednu od svojih anegdota. Zbog toga što ga djeca cijelo vrijeme prepoznaju kao Djeda Mraza, s bombonima u džepovima Čolo šeće gradom već od polovice 11. mjeseca.
"Čim klinac kaže gle Djed Mraz, moraš mu dati nešto. Onda im samo kažem da ne smiju nikome reći da su me vidjeli“, prepričava nadalje kroz smijeh.
I dok je djeci poznat kroz lik Djeda Mraza, oni stariji ga znaju kao popularnog varaždinskog notara, koji osim ozbiljnih diploma pravi i razne duhovite i simpatične dokumente.
"Već godinama se bavim kaligrafijom, ornamentikom i heraldikom, to je bio nekakav logički nastavak. Obzirom da radim ozbiljne diplome – kojekakve diplome, pohvalnice, zahvalnice, povelje, u jednom momenti kada ti dođe žuta minuta pa pukne film, počneš izmišljati nekakva čuda tipa otpust grijeha, koji se praktički zasniva na pravom dokumentu. Ivan Kukuljević je za cijelu svoju obitelj kada je bio u Rimu kupio otpust grijeha i taj dokument se danas čuva u gradskom arhivu. Ja sam ga vidio, tu je došlo do inspiracije“, kaže nam Čolo, dodajući da je tako nastalo i uvjerenje u siromaštvo. "Nekada siromašni ljudi nisu smjeli prositi ako nisu imali od gradske općine potvrdu da su stvarno ostali bez ičega i to im je bila nekakva sigurnost da smiju prositi", kaže.
No, Čolo je, kako i priliči jednom animatoru, puno toga okrenuo na zafrkanciju pa je tako primjerice nastao putni list, odnosno Varaždinski pasoš, iako se i on temelji na pravom dokumentu koji se može vidjeti u gradskom arhivu. Izdaje Čolo i vinski doktorat, koji je zafrkancija, ali opet s povijesnom podlogom.
"Grof Patačić je 1600 i nekoje godine osnovao vinski fakultet, gdje su se proglašavali doktori, magistri i diplomanti vina. Ja sam isto napravio doktorat, ali sam napravio i dionicu vinskog raja zato jer – tko dobro pije, dobro spava, tko dobro spava, ne griješi, tko ne griješi, ide u raj. Dakle, tko dobro pije, ide u raj“, kaže nam kroz smijeh.
Kaligrafskim vještinama izučavao je i druge na predavanjima i radionicama koje je držao za djecu, ali i odrasle po okolnim mjestima i u Sloveniji, a predavanja su mu koncipirana da obuhvaćaju teoriju i praksu.
Nismo dugo pričali, iako bi razgovor s Čolom mogao ići u nedogled. Inspirativan, zabavan, duhovit i veseo kao Djed Mraz, no kada je riječ o kaligrafiji ton se u potpunosti promijeni pa ovaj turistički animator od zafrkanta u crvenom odijelu postaje jako ozbiljan. Kada vam objašnjava što radi, vidite da je iznimno predan tome, što uostalom najbolje potvrđuje njegova popularnost u Varaždinu, a posebice na Špancirfestu.
Gosti iz cijelog svijeta
No, vremena je bilo malo. Žamor djece ispred kućice postajao je sve veći pa smo za kraj Djeda Mraza upitali da nam kaže kakve su reakcije na Čarobni grad, koji je ove godine možda i najveća adventska atrakcija u Varaždinu.
"Strahovito puno ljudi ima. Bilo ih je i prijašnjih godina kad je bio samo ured, odnosno kada je bila samo kućica koju smo selili na više lokacija diljem grada. Sada ove godine kada je napravljen grad, to je da ne vjeruješ kakva je navala ljudi“, kaže.
Posjetitelja, kaže nam, ima odasvuda. "Pojavljuje se strahovito puno Slovenaca, ima jako puno Mađara. Pitam svakoga koga mogu i stignem od kuda je. Ov godine sam imao goste iz Urugvaja, iz Južnoafričke Republike, iz Australije, iz Koreje. Bio je čovjek iz Afganistana, iz Irana, Francuske, Velike Britanije. Bilo je Španjolaca, Talijana", veli nam varaždinski Djed Mraz.
Nakon desetominutne čakule, pozdravili smo se s Čolom i pustili ga da radi svoj posao. Čim smo otvorili vrata njegove kućice, unutra su uskočila djeca. Djevojčica stara možda sedam godina sjela je do njega i odmah krenula pričati s njim. Pričala mu je kako se zove, odakle je, pričala mu je da je danas imala priredbu i da su pjevali. A Djed Mraz ju je pomno slušao, ispitivao ju o detaljima, pitao ju hoće li zajedno zapjevati.
Svojim nastupom i likovima u koje se transformira, Krunoslav Čolo širi nevjerojatnu pozitivnu energiju koja ne samo da oduševljava male, već i nas malo veće. Čolo sa svojim likovima širi radost, smijeh i veselje, a čega nam u ovim pomalo teškim i zahtjevnim vremenima ponekad nedostaje.
Djed Mraz iz Varaždina postao je svojevrsni brend u Hrvatskoj, a Varaždin sitnim koracima uz njegov lik i djelo gazi ka tome da postane zimska hit destinacija za turiste. S ovakvim pozitivnim likom kao što je Krunoslav Čolo, ovaj Djed Mraz, priča, realno, ne može ići u drugom smjeru…
