NE POMAŽE IM NI IZVRSNA SEZONA /

Ugostiteljski sektor sporo oporavlja od koronakrize, stanje pogoršava i pad plaća

Image
Foto: Goran Kovacic/PIXSELL

Sektor smještaja i ugostiteljstva, izuzev obrtnika koji ne objavljuju izvješća na Fini, lani je ostvario 44 posto pada prihoda u odnosu na 2019. godinu, a operativna dobit pala je za 86 posto

4.8.2021.
13:45
Goran Kovacic/PIXSELL
VOYO logo

Čak i da se u ovogodišnjoj turističkoj sezoni ostvari preko 70 posto fizičkih i financijskih rezultata iz rekordne i predpandemijske 2019. godine, ugostiteljski sektor u Hrvatskoj čekaju snažne srednjoročne posljedice krize izazvane pandemijom covida-19. Poslovni dnevnik piše kako su pad profitabilnosti i teška kadrovska kriza najveći izazovi s kojima se već suočavaju poduzetnici, a što će dovesti do pada razine investicija i pada dodane vrijednosti i kvalitete usluge.

Rezultat je to nevjerojatnog pada prihoda u prošloj godini i smanjenja broja radnika u turizmu, pokazala je financijska analiza ugostiteljskog sektora Hrvatske koju je provela konzultantska kuća 505 savjetovanje na temelju godišnjih izvješća objavljenih na Fini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
SMANJUJEMO ZAOSTATAK ZA 2019. /

Turizam se vratio na staro normalno, u Hrvatskoj je trenutno 900.000 gostiju: 'Sada svaki dobar dan vrijedi i do 100 milijuna eura'

Image
SMANJUJEMO ZAOSTATAK ZA 2019. /

Turizam se vratio na staro normalno, u Hrvatskoj je trenutno 900.000 gostiju: 'Sada svaki dobar dan vrijedi i do 100 milijuna eura'

'Najjača kriza turizma u ovom stoljeću'

“Analiza pokazuje da se po financijskim efektima radi o najjačoj krizi turizma posljednjeg stoljeća. Osobito zabrinjavaju dva pokazatelja. Prvo je stopa smanjenja raspoložive zarade prije kamata, amortizacije i poreza (EBITDA) od čak 86 posto u odnosu na tržišno normalnu 2019. godinu, što ugrožava investicijski potencijal turizma na srednji rok. Drugi alarmantan podatak je smanjenje broja zaposlenih u sektoru od 15 posto u samo jednoj godini, računajući i stalne i sezonske radnike, što je zabrinjavajuće zbog prelaska zaposlenih u druge sektore, čime se također na srednji rok dodatno otežavaju ionako složeni uvjeti privlačenja zaposlenih u turističku djelatnost”, kazala je autorica analize Sanja Čižmar.

Sektor smještaja i ugostiteljstva, izuzev obrtnika koji ne objavljuju izvješća na Fini, lani je ostvario 44 posto pada prihoda u odnosu na 2019. godinu, operativna dobit srozala se za 86 posto, odnosno za čak 89 posto u hotelskom biznisu, a troškovi rada pali su za prosječnih 12 posto, s tim da su najveći u segmentu smještaja (hoteli i kampovi) i iznose 14 posto. Pritom je segment smještaja prošao znatno lošije od kafića i restorana, u kojima je pad broja zaposlenih po satima rada na 5 posto, u odnosu na visokih 26 posto u hotelima i kampovima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mikro i mali poduzetnici pokazali se otpornijima

Čižmar ističe kako je pad neto profitne marže u djelatnosti smještaja iznosio 35 posto, a pritom su mikro i mali poduzetnici iskazali veći stupanj otpornosti na krizu u odnosu na srednje velike i velike poduzetnike. Mikro i mali poduzetnici u turizmu (bez obrtnika) generiraju čak 61 posto ukupnog prihoda turističkog sektora u Hrvatskoj te zapošljavaju 68 posto ukupnog prosječnog broja zaposlenih na bazi sati rada.

“Jednim dijelom je to uzrokovano izrazitom sezonskom koncentracijom turističke potražnje u 2020. godini. Naime, srednje veliki i veliki poduzetnici generalno imaju više izbalansirano poslovanje kroz godinu, a prošla je godina imala izrazito visoku sezonalnost zbog kretanja pandemije i mobilnosti stanovništva”, kazala je Čižmar za Poslovni dnevnik.

Plaće u turizmu u prosjeku pale za 9 posto

U normalnom tržišnom razdoblju turizam izravno i neizravno doprinosi 16,9 posto bruto dodanoj vrijednosti Hrvatske, izravno i neizravno zapošljava 23 posto svih radnika u zemlji, te stvara 11 posto ukupnih investicija pa će dramatičan negativni utjecaj krize imati dalekosežne posljedice, ne samo na zaposlenost, financijsku akumulativnu snagu sektora već i na investicijski potencijal, te poslovanje ostalih, vezanih segmenata gospodarstva.

Čižmar takošer ističe kako Hrvatskoj fokus u turizmu treba biti na očuvanju konkurentske sposobnosti na Mediteranu, a tu je pitanje radne snage ključno. Stoga treba aktivirati dodatne zajedničke i koordinirane aktivnosti svih dionika iz javnog i privatnog sektora na privlačenju zaposlenih u turizam. Tome, kaže, neće pomoći pad iznosa plaća od prosječnih 9 posto u turizmu, što je također posljedica pandemijske krize i negativno utječe na dugoročnu konkurentnost sektora u domeni ljudskih potencijala, ističe se u analizi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo