Pod naslovom "Europske ambicije hrvatskog premijera", Portal Politico napravio je portret Andreja Plenkovića, za kojega kažu da je već postao miljenik konzervativne Europske pučke stranke (EPP). U pripremi su veliki planovi, počevši s predsjedanjem Hrvatske Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine. Naime, Plenković želi zaključiti pregovore o dugoročnom proračunu tijekom šestomjesečnog predsjedanja Hrvatske. "Naša je ambicija zaključiti pregovore o VFO-u (Višegodišnji financijski okvir) jer je vrlo jasno da će to, barem djelomično, završiti na našem stolu, to će biti ključni predmet", rekao je Plenković svojedobno u intervjuu za Politico.
Plenković, bivši diplomat i zastupnik u Europskom parlamentu, iskoristio je intervju kako bi ponovio svoju predanost dubljoj integraciji u Europsku uniju. Hrvatska kao najmlađa članica Unije ima za cilj pridružiti se schengenskom prostoru bez putovnica i uvesti euro do 2024. godine. "To je moja ambicija, do kraja sljedećeg EU mandata... Rekao bih, Schengen ranije, a euro kasnije.“
Rasprava o proširenju EU-a
Hrvatsko predsjedanje EU-om također će biti trenutak za ponovno pokretanje rasprava o proširenju Unije, što je tema koju je sadašnja Komisija čvrsto stavila u pozadinu. Jean-Claude Juncker je u srpnju 2014. godine, kada je još uvijek bio kandidat za predsjednika Komisije, rekao kako se idućih pet godina Europskoj uniji neće pridružiti novi članovi. Tijekom hrvatskog predsjedanja, čelnici Europske unije sastat će se u Zagrebu na sastanku na vrhu sa zemljama zapadnog Balkana. Plenković je rekao da je 2020. godina novi trenutak kada stvarno možemo vidjeti što možemo učiniti u rješavanju otvorenih pitanja između zemalja u regiji te vidjeti kakva će biti njihova institucionalna dinamika u odnosu na Europsku uniju u sljedećem desetljeću. Međutim, to nije želio baš nazvati proširenjem Europske unije.
"Ne bih koristio tu riječ, pogotovo ne sada prije europskih izbora... Nitko ne želi spominjati proširenje, ali osjećam da ako ćemo biti previše neodlučni kao Europska unija, ako budemo suviše spori, previše udaljeni, da ćemo vidjeti sudjelovanje drugih velikih aktera u regiji", rekao je Plenković svojedobno dodajući kako ti akteri nisu prijetnje, već samo artikuliraju svoje interese. Međutim, nije želio navesti konkretnu zemlju koja je bacila pogled na regiju, iako bi mogle biti Rusija, Kina i Turska.
Veze s Kinom
Nakon potpisivanja sporazuma s kineskom tvrtkom za izgradnju mosta koji će povezati Pelješac s ostatkom zemlje, Hrvatska se našla pod povećalom, piše Politico. Europska unija će pridonijeti izgradnji s 85 posto troškova, budući da je Komisija za projekt izdvojila 357 milijuna eura iz EU fondova, a radove će provoditi državna tvrtka China Road and Bridge Corporation. To je izazvalo pozornost, budući da je u posljednjih nekoliko mjeseci Europska unija pokušala pojačati pritisak na Kinu, pozivajući na reciprocitet u pristupu tržištu. Također podsjećaju da je Hrvatska prošlog mjeseca u Dubrovniku organizirala susret između Kine i zemalja srednje i istočne Europe.
Plenković je rekao kako ne vidi nikakav problem s pristupom prema Kini te da je ugovor o mostu dodijeljen nakon "transparentnog javnog natječaja", a da su zaključci dubrovačkog sastanka na vrhu bili "potpuno u skladu" sa stavom iznesenim na posljednjem sastanku Europske unije i Kine. "Nije bilo lako objasniti Komisiji da je to projekt koji povezuje dva dijela Hrvatske", rekao je vezano za Pelješki most. Dodao je također da će to postati "spomenik članstvu u EU-u". Politico piše i kako je hrvatski premijer također iskoristio priliku da odvrati pozornost od graničnog spora sa Slovenijom, rekavši da Hrvatska ima dobre odnose s Ljubljanom te da je moguće rješenje putem bilateralnih razgovora.
Plenković branio Komisiju od optužbi
Politico također tvrdi da je Plenković branio Komisiju od optužbi slovenskog premijera Marjana Šareca, koji je u nedavnom intervjuu za Politico rekao da je pristrana prema Hrvatskoj u graničnom sporu, jer njezinu vladu vodi Europske pučka stranka. Predsjedništvo Komisije trenutačno je u rukama veterana EPP-a Junckera. Podsjećaju kako je Plenković rekao da je Komisija učinila jedino što je bilo moguće, a to je da ostavi rješavanje problema bilateralnim razgovorima.
Vizija Europe
Plenković će u četvrtak, zajedno sa svim drugim čelnicima EU-a, osim Therese May, biti u Sibiuu, u Rumunjskoj, kako bi sudjelovao u razgovaru o budućnosti bloka te razgovarao o imenovanjima na vodeća mjesta u Uniji nakon europskih izbora. U svom govoru u utorak u Centru za europsku politiku, Plenković je iznio svoj pogled na budućnost Europske unije.
Pritom je istaknuo postignuća Unije, rekavši da je "Europa dom najravnopravnijih društava na svijetu, s najvišom razinom kvalitete života" te istovremeno pozvao na dogovor o migraciji na način da se nijedna država članica ne nađe u nepovoljnoj situaciji zbog svog geografskog položaja. U govoru je rekao da želi Europu koja je "agilna, a ne krhka", koja će "djelovati zajedno, a ne odvojeno" i "biti otvorena prema svijetu, a ne zatvorena u sebe".
Podrška Weberu
Kasnije ovog mjeseca, 18. svibnja, Plenković će biti domaćin kampanje u Zagrebu vodećem kandidatu EPP-a za predsjednika Komisije, Manfredu Weberu, kojemu će se pridružiti i njemačka kancelarka Angela Merkel. Plenković je rekao za Webera da je "prijatelj" i da će događaj u Zagrebu biti "prilika da mu se pruži potpuna potpora".
Međutim, uočava Politico, iako je tri puta bio upitan je li Weber idealan kandidat za posao Komisije, Plenković nije dao jasan odgovor. Na sugestije da bi Merkel mogla dobiti jedno od najboljih radnih mjesta u Uniji, Plenković je bio vrlo oprezan: "Nikad to nisam čuo, niti od nje niti od bilo koga drugog kome vjerujem... do sada nisam vidio artikulaciju tog scenarija". Isto je također rekao i o glasinama da je i sam zainteresiran za posao visokog dužnosnika u EU-u, jasno dajući do znanja da nije čuo takve glasine, dodavši: "Moj posao je posao premijera Hrvatske", zaključuje Politico.
