Dr. Vladimir Čavrak, profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, predavač na katedri za Makroekonomiju i gospodarski razvoj, još početkom koronakrize objavio je stručan članak pod nazivom "Makroekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti njezinu rješavanju" koji je zaključio vrlo konkretnim preporukama: "Da bi se spriječio velik pad BDP-a i depresija L-oblika, nužno je veoma brzo poduzeti sveobuhvatni policy mix makroekonomskih mjera posebno monetarne i fiskalne politike. Ali zbog kompleksnosti, dubine i specifične vremenske distribucije depresije nužno je makroekonomski set mjera istovremeno kombinirati s mjerama iz područja financijske regulacije, socijalnog osiguranja, industrijske politike i trgovinske politike."
NET.HR: S obzirom na to da je vaš znanstveni članak pripremljen potkraj ožujka, možete li nam reći – ima li danas naznaka da su u Hrvatskoj pokrenuti ti mehanizmi koje predlažete?
ČAVRAK: Mehanizmi monetarne, fiskalne i socijalne politike djelomično su pokrenuti dok se mehanizmi industrijske i trgovinske politike kao ni politike financijske regulacije do sada nisu pokrenuli, a nema ni naznaka da će se uskoro i pokrenuti. Odgovori fiskalne i monetarne politike samo su djelomično ublažili negativnu recesijsku amplitudu dok su obuhvatnije mjere socijalne politike zapravo izostale.
Za razliku od ovih kratkoročnih mjera, dugoročne mjere industrijske i trgovinske politike nisu došle na dnevni red a one su u ovoj prilici čak i važnije. Zašto? Pa zato jer su slomljeni globalni lanci proizvodnje i opskrbe što je usporilo ili čak prekinulo suvremene globalizacijske procese te potaknulo izolacionističke politike ekonomskog nacionalizma širom svijeta. Posvuda se već ocjenjuje stupanj samodostatnosti u strateškim proizvodnjama, posebno hrane i lijekova. To znači da će se nakon ove pandemije globalni ekonomski tokovi značajno izmijeniti. Svjetska ponuda i potražnja će se restrukturirati, a izvozna potražnja za hrvatskim proizvodima vjerojatno više neće biti ista kao prije. Kriza je preko noći promijenila neke sektore u koje je u rekordnom roku ušla nova tehnologija za čiju primjenu je potrebna infrastruktura u čijoj izgradnji Hrvatska zaostaje (širokopojasne internetske veze). Neki će proizvodi i usluge nestajati brže nego prije krize, a pojavljuje se potražnja za potpuno novim proizvodima i uslugama. To znači da "dan poslije" krize na održivi rast i razvoj mogu računati zemlje koje uspiju razviti i održati novu infrastrukturu, koje će imati sposobnost generiranja novih proizvoda i usluga, novih tehnologija, organizacijskih i upravljačkih vještina. Za opstanak u takvom svijetu morate imate veliki kapacitet za inovacije, morate imati politiku pametnih strukturnih promjena i politiku javnih i privatnih investicija fokusiranih na razvoj takvih kapaciteta.
NET.HR: Na više mjesta u svom znanstvenom radu naglašavate da je ova kriza jedinstvena u cjelokupnoj povijesti ekonomskih kriza. Je li ta njezina jedinstvenost otežala i posao ekonomistima u definiranju "najboljih rješenja" - jer nema primjera na kojima se učilo?
ČAVRAK: Ova kriza je za ekonomiste također veliki izazov. Ekonomisti su poznati po dogmatizmu jer teško odustaju od svojih ideja čak i kada ih empirija potpuno demantira. Posljednja svjetska financijska kriza 2008. i kriza eura dovele su u pitanje mnoge aspekte takozvanog neoliberalnog ekonomskog programa, ali kao što i sami vidite, kod nas su oni i dalje mainstream. Dakako, u svijetu je nešto drugačije, ali do nas te ideje dolaze uvijek sa pet do 10 godina kašnjenja.
Ekonomisti u svijetu su razvili brojne akademske mreže i ubrzano tragaju za inovativnim i primjerenim rješenjima od kojih su mnoga već u primjeni u njihovim zemljama. Hrvatski ekonomisti se nisu uspjeli okupiti na nekoj akademskoj zajedničkoj platformi traženja boljih rješenja. Istupaju uglavnom individualno sa zastarjelih pozicija keynesijanizma ili neoliberalizma, a hrvatska vlada je i u ovoj krizi odlukom o ljetnim izborima dala prioritet političkom iznad ekonomskog pa u tom razdoblju ozbiljne ekonomske rasprave ne treba očekivati.
NET.HR: U ovom trenutku za hrvatsko gospodarstvo je nekoliko međunarodnih institucija već plasiralo prilično različite prognoze, od pada od devet posto koji najavljuje MMF do EBRD-a koji najavljuje i brz oporavak... Kakva su vaša očekivanja? Može li se na temelju sadašnjih pokazatelja uopće donositi zaključke što čeka hrvatsko gospodarstvo do kraja 2020. ili tijekom 2021.?
ČAVRAK: Sve su te procjene zasnovane na podacima s početka godine i na prvim danima krize. Danas imamo već ozbiljne korekcije tih procjena koje upućuju na puno veće postotke pada. Precizne procjene nisu moguće jer dok nema cjepiva ili lijeka opasnost ponavljanja epidemije je latentna. Općenito sve institucije očekuju da će ova kriza biti dublja i dugotrajnija od dvije najveće u povijesti pa zapravo nije ni važno hoće li neka procjena biti za koji postotak veća ili manja.
S obzirom na to, mislim da fokus treba, umjesto na dubinu i vrijeme trajanja krize, usmjeriti na "dan poslije", odnosno na odgovore na pitanje koje će promjene u nacionalnom i svjetskim gospodarstvima kriza donijeti i kako ubrzati procese strukturnih i drugih promjena da se bolje funkcionira u tim sigurno novim i drugačijim uvjetima.
NET.HR: Koji bi bili ključni potezi za "dan poslije"?
ČAVRAK: Treba analizirati lance proizvodnje i opskrbe i koncentrirati se na pametnu specijalizaciju poduzeća i regija. Treba osmisliti veći program javnih i poticanja privatnih investicija u strukturnu tranziciju ka naprednim tehnologijama, zelenom i kružnom gospodarstvu. O tome je pisala i Europska komisija u svom posljednjem izvješću za Hrvatsku. Svemu navedenom treba prilagoditi fiskalnu i monetarnu politiku.
NET.HR: Kako vi ocjenjujete dosadašnje mjere hrvatske vlade? U mnogim elementima su vrlo slične mjerama iz većine zemalja EU-a, ali bilo je i nekih specifičnosti: primjerice, "nediranje" banaka…
ČAVRAK: Općenito sam o tome već nešto rekao. Te su mjere dotakle samo neke segmente važne za preživljavanje nekih građana i poduzeća u kratkom roku. Pri tome mjere odgode ili moratorija nisu rješenje nego odgoda problema koji će nakon isteka moratorija ekspandirati i tek tada će se vidjeti pravi domet tih mjera. Što se tiče banaka, one dugoročno u Hrvatskoj uživaju prilično veliku zaštitu što im osigurava dobre profitne marže. HNB se nije odvažio na veće iskorake u odnosu na dosadašnju monetarnu politiku, a kreditnu politiku je u potpunosti prepustio profitnom interesu banaka. Budući da su banke u inozemnom vlasništvu valja posebno razmisliti o rizicima prelijevanja krize iz Italije na naše financijsko tržište kao i na opasnost "bijega kapitala" što može dugoročno umanjiti naš potencijal rasta.
NET.HR: Što kažete na forsiranje Vlade da se "otključa" turizam i nadu da ova turistička sezona ipak može napuniti budžet? Koliko će ta izrazita ovisnost o turizmu hrvatsku verziju ekonomske borbe s koronavirusom učiniti specifičnom?
ČAVRAK: Bojim se da je nada u punjenje proračuna putem turizma na staklenim nogama. Koliko vidim, neke europske zemlje su već donijele odluku da neće otvarati granice do 15. lipnja, a to znači da njihovi građani nemaju sigurnost planirati odmor u drugim zemljama. Njemačke turističke agencije objašnjavaju Nijemcima da je sada prilika da bolje upoznaju svoja baltička odmorišta pa mi se čini da će većina europskih međudržavnih putovanja biti odložena za bolja vremena.
To će nas zasigurno osvijestiti o rizicima politike forsiranja turizma. A što se tiče veličine sektora turizma, to samo po sebi nije problem nego je veći problem u zanemarivanju potrebe razvoja drugih sektora osobito domaće poljoprivrede, prehrambene industrije i razvoja modernih tehnologija u svim sektorima.
NET.HR: U svome radu spominjete nemogućnost pristupa podacima, pokazateljima - da biste preciznije analizirali situaciju u Hrvatskoj. Stječe se dojam da ste lakše došli do podataka iz drugih zemalja EU-a nego iz Hrvatske. Kako je moguće da hrvatske institucije tako nevoljko surađuju s vama znanstvenicima?
ČAVRAK: Pa pogledajte što je u ovih gotovo tri mjeseca objavljivao Državni zavod za statistiku. Neki dan je objavio najnovije podatke o transportu u prvom tromjesečju. Oni nastavljaju objavljivati podatke po kalendaru prije krize i ne pada im na pamet da ubrzaju objavu bilo kojeg aktualnog podatka za mjesece ožujak ili travanj pa da imamo analitičku osnovu za dobre analize. Ako želite koristiti podatke FINA-e morate ih, bez obzira što ih koristite u znanstvene svrhe i za opće dobro, posebno platiti. Slično je i s ostalim javnim tijelima koja ažuriraju podatke s velikim kašnjenjem, a mnogo važnih podataka je općenito nedostupno. Osobno imam užasno loša iskustva i s ogluhom javnih tijela u vezi pristupa informacijama pri čemu se institucija Povjerenika za informiranje Republike Hrvatske pokazala potpuno neučinkovitom. Neke informacije od javnih tijela nisam uspio dobiti ni nakon dvije godine čekanja.
