Koronavirus je u posljednja 24 sata odnio 1427 života u Francuskoj. Pa, iako imaju gotovo jednak broj zaraženih kao i Nijemci, oko 100.000, dosad ih je umrlo oko 9000, a u Njemačkoj 2000. Kako je moguća takva razlika u smrtnosti i može li se ona opravdati gustoćom stanovništva u gradovima ili mediteranskim običajima grljenja i ljubljena te čeka li Francuze talijanski scenarij?
"Teško je reći, mislim da smo mi na Mediteranu nešto teži za disciplinu, ali gledajte, karantena je počela u Dubrovniku prije sedam stoljeća, bili smo disciplinirani. Može se reći da se bolje naći u Hrvatskoj nego u nekoj od razvijenijih zemalja. Naravno, kultura puno utječe, ali sve se može mijenjati. Kod nas je zbog liderstva odgovornih i političara situacija ovakva kakva jest. Sretan sam što sam tu, a ne u Italiji ili Francuskoj", izjavio je u RTL Direktu biolog i stručnjak za genetiku doktor Miroslav Radman, profesor na Mediteranskom institutu za istraživanje života.
'Ima sto razloga zašto je ovako'
Veći gradovi gušće su naseljeni, što vjerojatno pogoduje bržem širenju virusa. Najbolji primjer za to je New York. No, to nije rješenje misterija zbog čega je smrtnost u nekim državama deset posto, a u drugima oko dva posto.
"Svakako, putovanja i gustoća populacije u velikim gradovima u prošlosti i sad pomaže širenju infektivnih bolesti. Ima puno mogućnosti jer virus nije identičan, puno se mijenja i mutira, mijenja genetski kod, visokom frekvencijom. Identičnih virusa ove vrste ima jako malo, dakle, da su sva genetska slova ista. Već to je razlog da je priroda virusa u detalju različita dok se razmnaža s visokom stopom grešaka u kopiranju gena. Virus nije identičan, ni ljudi, ali ni kulture... Ima sto razloga zašto je ovako. Ne radi se o matematici već život biologiji i dinamici u svakom smislu", rekao je Radman
Moguće je da se negdje "udomaćio" virus slabijeg soja, a drugdje onaj jači, koji izaziva puno teže simptome, pa čak i smrti oboljelih.
"Apsolutno je moguće. Nije provjereno, ali je vjerojatno. Otprilike imam ideju koliko je učestala promjena u genima i možemo biti sigurni da virusi nisu identični pa statistika igra ulogu. Kao da bacamo kocke i drugačije kulminacije padaju u Njemačkoj, Splitu ili Zagrebu. To je biologija - neindentičnost. Zato je vrlo teško predviđati išta, osim da je izolacija zasad najefikasniji način da se širenje zaraze uspori ili zaustavi", smatra biolog.
Istraživanje lijekova
Moguće je i da je smrtnost manja od brojki kojima se barata u javnosti jer gotovo polovica oboljelih uopće nema simptome, ali ima virus. To bi značilo da je zaraženih više nego što znamo. No, smatra Radman, Hrvatska ima jake adute u borbi protiv virusa, bez obzira na situaciju.
"Ne vjerujem da je produktivno gubiti vrijeme na razmišljanje o postocima, to će se mijenjati jer sve evoluira. Mislim da bi mi mogli samo nastaviti na ovaj uspjeh, da je bolje biti u Hrvatskoj nego u razvijenijim zemljama. Već imamo sumamed, koji je jedan od dva lijeka u tandemu, jedinom dosta efikasnom liječenju infekcije. Imamo i tradiciju Imunološkog zavoda profesora Drage Ikića, sad samo ova generacija u ovom momentu učiniti da bismo bili divovi na čijim će ramenima graditi sljedeća generacija. Tinka Vidović osvojila je treće mjesto na svjetskom natjecanju u otkrivanju potencijalnog lijeka protiv koronavirusa. Jako smo se dobro zaletjeli, momentalno smo u pozitivnom naletu, u svakom smislu. Izazov je baciti se na istraživanje lijeka. Ne treba biti posramljen moći velikih zemalja jer se vidi koliko im to dosad nije puno pomoglo. Originalnost u kreativnosti kako istraživati lijek protiv posljedica ovog virusa je ključ", uvjeren je doktor Radman.
Velika hazarderska igra
Svijet je u iščekivanju cjepiva, iako je nerealno očekivati ga ove godine. Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače, nedugo nakon što je otkriven u Italiji. Znanstvenik smatra da je moguće da se on u zemlji pojavio puno prije, ali da to nismo ni znali.
"To je lutrija. Prije godinu dana nikako, a da li će biti dvije ili tri godine, nemoguće je predvidjeti. I budući da je asimptomatičnih inficiranih, moguće je da se koronavirus pojavio ranije u Hrvatskoj. Ali, razmnožava se i prenosi, no nema svaka osoba istu šansu. Naš imuni sistem baca kocke kako bi pogodila koje je antitijelo najefikasnije. Milijuni pokušaja su potrebni a tako nešto svakog sata dok se slučajem ili srećom ne pojavi najefikasnije. U tom slučaju osoba ima sreću i ozdravit će, a druga osoba imat će peh i oboliti. Dakle, biologija je takva, teško je išta predvidjeti. Komplicirana su ljudska i virusna biologija jer ne znamo kakve će se promjene u genima antitijela i virusa događati. Velika hazarderska igra", zaključio je profesor Radman.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
