Danas

RTL.hr

Zena.hr

RTLplay.hr

Impressum

Oglašavanje

Uvjeti korištenja

Politika kolačića

Pravila privatnosti

Kontakt

Kolumnisti

Magazin

Sanjarica

emedjimurje.net.hr

sib.net.hr

kaportal.net.hr

varazdinski.net.hr

finirecepti.net.hr

dubrovackidnevnik.net.hr

ezadar.net.hr

riportal.net.hr

Sport

Video

Webcafe

<para>
Koronavirus je u posljednja 24 sata odnio 1427 života u Francuskoj. Pa, iako imaju gotovo jednak broj zaraženih kao i Nijemci, oko 100.000, dosad ih je umrlo oko 9000, a u Njemačkoj 2000. Kako je moguća takva razlika u smrtnosti i može li se ona opravdati gustoćom stanovništva u gradovima ili mediteranskim običajima grljenja i ljubljena te čeka li Francuze talijanski scenarij?</para>
<para>"Teško je reći, mislim da smo mi na Mediteranu nešto teži za disciplinu, ali gledajte, karantena je počela u Dubrovniku prije sedam stoljeća, bili smo disciplinirani. Može se reći da se bolje naći u Hrvatskoj nego u nekoj od razvijenijih zemalja. Naravno, kultura puno utječe, ali sve se može mijenjati. Kod nas je zbog liderstva odgovornih i političara situacija ovakva kakva jest. Sretan sam što sam tu, a ne u Italiji ili Francuskoj", izjavio je u <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/koronavirus/3795521/priznati-strucnjak-o-koronavirusu-hrvatska-moze-pronaci-lijek-idemo-se-baciti-na-istrazivanje/">RTL Direktu</ulink> biolog i stručnjak za genetiku doktor Miroslav Radman, profesor na Mediteranskom institutu za istraživanje života.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3d51a9f4-b1c5-11eb-8f39-0242ac13006f"/>
<heading2>'Ima sto razloga zašto je ovako'</heading2>
<para>
Veći gradovi gušće su naseljeni, što vjerojatno pogoduje bržem širenju virusa. Najbolji primjer za to je New York. No, to nije rješenje misterija zbog čega je smrtnost u nekim državama deset posto, a u drugima oko dva posto.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="67903e9c-b1c5-11eb-b633-0242ac13001a"/>
<para>"Svakako, putovanja i gustoća populacije u velikim gradovima u prošlosti i sad pomaže širenju infektivnih bolesti. Ima puno mogućnosti jer virus nije identičan, puno se mijenja i mutira, mijenja genetski kod, visokom frekvencijom. Identičnih virusa ove vrste ima jako malo, dakle, da su sva genetska slova ista. Već to je razlog da je priroda virusa u detalju različita dok se razmnaža s visokom stopom grešaka u kopiranju gena. Virus nije identičan, ni ljudi, ali ni kulture... Ima sto razloga zašto je ovako. Ne radi se o matematici već život biologiji i dinamici u svakom smislu", rekao je Radman</para>
<para>Moguće je da se negdje "udomaćio" virus slabijeg soja, a drugdje onaj jači, koji izaziva puno teže simptome, pa čak i smrti oboljelih.</para>
<para>"Apsolutno je moguće. Nije provjereno, ali je vjerojatno. Otprilike imam ideju koliko je učestala promjena u genima i možemo biti sigurni da virusi nisu identični pa statistika igra ulogu. Kao da bacamo kocke i drugačije kulminacije padaju u Njemačkoj, Splitu ili Zagrebu. To je biologija - neindentičnost. Zato je vrlo teško predviđati išta, osim da je izolacija zasad najefikasniji način da se širenje zaraze uspori ili zaustavi", smatra biolog.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="438db86c-b1c5-11eb-829b-0242ac14002a"/>
<heading2>Istraživanje lijekova</heading2>
<para>
Moguće je i da je smrtnost manja od brojki kojima se barata u javnosti jer gotovo polovica oboljelih uopće nema simptome, ali ima virus. To bi značilo da je zaraženih više nego što znamo. No, smatra Radman, Hrvatska ima jake adute u borbi protiv virusa, bez obzira na situaciju.</para>
<para>"Ne vjerujem da je produktivno gubiti vrijeme na razmišljanje o postocima, to će se mijenjati jer sve evoluira. Mislim da bi mi mogli samo nastaviti na ovaj uspjeh, da je bolje biti u Hrvatskoj nego u razvijenijim zemljama. Već imamo sumamed, koji je jedan od dva lijeka u tandemu, jedinom dosta efikasnom liječenju infekcije. Imamo i tradiciju Imunološkog zavoda profesora Drage Ikića, sad samo ova generacija u ovom momentu učiniti da bismo bili divovi na čijim će ramenima graditi sljedeća generacija. Tinka Vidović osvojila je treće mjesto na svjetskom natjecanju u otkrivanju potencijalnog lijeka protiv koronavirusa. Jako smo se dobro zaletjeli, momentalno smo u pozitivnom naletu, u svakom smislu. Izazov je baciti se na istraživanje lijeka. Ne treba biti posramljen moći velikih zemalja jer se vidi koliko im to dosad nije puno pomoglo. Originalnost u kreativnosti kako istraživati lijek protiv posljedica ovog virusa je ključ", uvjeren je doktor Radman.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="59e79d8a-b1c5-11eb-be40-0242ac13005b"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="587bb968-b1c5-11eb-bd7d-0242ac130028"/>
<heading2>Velika hazarderska igra</heading2>
<para>
Svijet je u iščekivanju cjepiva, iako je nerealno očekivati ga ove godine. Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače, nedugo nakon što je otkriven u Italiji. Znanstvenik smatra da je moguće da se on u zemlji pojavio puno prije, ali da to nismo ni znali.</para>
<para>"To je lutrija. Prije godinu dana nikako, a da li će biti dvije ili tri godine, nemoguće je predvidjeti. I budući da je asimptomatičnih inficiranih, moguće je da se koronavirus pojavio ranije u Hrvatskoj. Ali, razmnožava se i prenosi, no nema svaka osoba istu šansu. Naš imuni sistem baca kocke kako bi pogodila koje je antitijelo najefikasnije. Milijuni pokušaja su potrebni a tako nešto svakog sata dok se slučajem ili srećom ne pojavi najefikasnije. U tom slučaju osoba ima sreću i ozdravit će, a druga osoba imat će peh i oboliti. Dakle, biologija je takva, teško je išta predvidjeti. Komplicirana su ljudska i virusna biologija jer ne znamo kakve će se promjene u genima antitijela i virusa događati. Velika hazarderska igra", zaključio je profesor Radman.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6ac2882c-b1c5-11eb-b949-0242ac140011"/>
<para>Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.</para>
<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="6c920c04-b1c5-11eb-9dfd-0242ac130067"/>

'Imamo lijekove i tradiciju, u pozitivnom smo naletu' Biolog i stručnjak za genetiku te profesor na Mediteranskom institutu za istraživanje života, 

Koronavirus je u posljednja 24 sata odnio 1427 života u Francuskoj. Pa, iako imaju gotovo jednak broj zaraženih kao i Nijemci, oko 100.000, dosad ih je umrlo oko 9000, a u Njemačkoj 2000. Kako je moguća takva razlika u smrtnosti i može li se ona opravdati gustoćom stanovništva u gradovima ili mediteranskim običajima grljenja i ljubljena te čeka li Francuze talijanski scenarij?
"Teško je reći, mislim da smo mi na Mediteranu nešto teži za disciplinu, ali gledajte, karantena je počela u Dubrovniku prije sedam stoljeća, bili smo disciplinirani. Može se reći da se bolje naći u Hrvatskoj nego u nekoj od razvijenijih zemalja. Naravno, kultura puno utječe, ali sve se može mijenjati. Kod nas je zbog liderstva odgovornih i političara situacija ovakva kakva jest. Sretan sam što sam tu, a ne u Italiji ili Francuskoj", izjavio je u RTL Direktu biolog i stručnjak za genetiku doktor Miroslav Radman, profesor na Mediteranskom institutu za istraživanje života.


'Ima sto razloga zašto je ovako'

Veći gradovi gušće su naseljeni, što vjerojatno pogoduje bržem širenju virusa. Najbolji primjer za to je New York. No, to nije rješenje misterija zbog čega je smrtnost u nekim državama deset posto, a u drugima oko dva posto.

"Svakako, putovanja i gustoća populacije u velikim gradovima u prošlosti i sad pomaže širenju infektivnih bolesti. Ima puno mogućnosti jer virus nije identičan, puno se mijenja i mutira, mijenja genetski kod, visokom frekvencijom. Identičnih virusa ove vrste ima jako malo, dakle, da su sva genetska slova ista. Već to je razlog da je priroda virusa u detalju različita dok se razmnaža s visokom stopom grešaka u kopiranju gena. Virus nije identičan, ni ljudi, ali ni kulture... Ima sto razloga zašto je ovako. Ne radi se o matematici već život biologiji i dinamici u svakom smislu", rekao je Radman
Moguće je da se negdje "udomaćio" virus slabijeg soja, a drugdje onaj jači, koji izaziva puno teže simptome, pa čak i smrti oboljelih.
"Apsolutno je moguće. Nije provjereno, ali je vjerojatno. Otprilike imam ideju koliko je učestala promjena u genima i možemo biti sigurni da virusi nisu identični pa statistika igra ulogu. Kao da bacamo kocke i drugačije kulminacije padaju u Njemačkoj, Splitu ili Zagrebu. To je biologija - neindentičnost. Zato je vrlo teško predviđati išta, osim da je izolacija zasad najefikasniji način da se širenje zaraze uspori ili zaustavi", smatra biolog.


Istraživanje lijekova

Moguće je i da je smrtnost manja od brojki kojima se barata u javnosti jer gotovo polovica oboljelih uopće nema simptome, ali ima virus. To bi značilo da je zaraženih više nego što znamo. No, smatra Radman, Hrvatska ima jake adute u borbi protiv virusa, bez obzira na situaciju.
"Ne vjerujem da je produktivno gubiti vrijeme na razmišljanje o postocima, to će se mijenjati jer sve evoluira. Mislim da bi mi mogli samo nastaviti na ovaj uspjeh, da je bolje biti u Hrvatskoj nego u razvijenijim zemljama. Već imamo sumamed, koji je jedan od dva lijeka u tandemu, jedinom dosta efikasnom liječenju infekcije. Imamo i tradiciju Imunološkog zavoda profesora Drage Ikića, sad samo ova generacija u ovom momentu učiniti da bismo bili divovi na čijim će ramenima graditi sljedeća generacija. Tinka Vidović osvojila je treće mjesto na svjetskom natjecanju u otkrivanju potencijalnog lijeka protiv koronavirusa. Jako smo se dobro zaletjeli, momentalno smo u pozitivnom naletu, u svakom smislu. Izazov je baciti se na istraživanje lijeka. Ne treba biti posramljen moći velikih zemalja jer se vidi koliko im to dosad nije puno pomoglo. Originalnost u kreativnosti kako istraživati lijek protiv posljedica ovog virusa je ključ", uvjeren je doktor Radman.



Velika hazarderska igra

Svijet je u iščekivanju cjepiva, iako je nerealno očekivati ga ove godine. Prvi slučaj koronavirusa u Hrvatskoj zabilježen je 25. veljače, nedugo nakon što je otkriven u Italiji. Znanstvenik smatra da je moguće da se on u zemlji pojavio puno prije, ali da to nismo ni znali.
"To je lutrija. Prije godinu dana nikako, a da li će biti dvije ili tri godine, nemoguće je predvidjeti. I budući da je asimptomatičnih inficiranih, moguće je da se koronavirus pojavio ranije u Hrvatskoj. Ali, razmnožava se i prenosi, no nema svaka osoba istu šansu. Naš imuni sistem baca kocke kako bi pogodila koje je antitijelo najefikasnije. Milijuni pokušaja su potrebni a tako nešto svakog sata dok se slučajem ili srećom ne pojavi najefikasnije. U tom slučaju osoba ima sreću i ozdravit će, a druga osoba imat će peh i oboliti. Dakle, biologija je takva, teško je išta predvidjeti. Komplicirana su ljudska i virusna biologija jer ne znamo kakve će se promjene u genima antitijela i virusa događati. Velika hazarderska igra", zaključio je profesor Radman.


Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
 UGLEDNI BIOLOG I GENETIČAR SMATRA DA HRVATSKA MOŽE POBIJEDITI KORONAVIRUS: 

UGLEDNI BIOLOG I GENETIČAR SMATRA DA HRVATSKA MOŽE POBIJEDITI KORONAVIRUS:

'Imamo lijekove i tradiciju, u pozitivnom smo naletu'

<para>
Globalna panika koja već nekoliko mjeseci vlada zbog epidemije koronavirusa čini se neopravdanom, barem sudeći prema dosadašnjim medicinskim istraživanjima i bolničkim statistikama.</para>
<para>One kazuju da se kod 81 posto zaraženih ljudi radi o blagom obliku bolesti, 14 posto je zaraženih s ozbiljnim posljedicama, a virus kod pet posto ljudi uzrokuje kritično stanje, doznaje <ulink url="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/svijet/3652371/istina-o-koronavirusu-smrtnost-mu-je-niska-rijetko-pogadja-djecu-a-cesce-se-zaraze-muskarci-nego-zene/">RTL</ulink>.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3a23d98c-b1c5-11eb-8582-0242ac130059"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="390cd27e-b1c5-11eb-96e4-0242ac130037"/>
<mediaobject>
 <videoobject>
 <videodata fileref="https://www.rtl.hr/vijesti-hr/embed/video/vijesti/367835/istina-o-koronavirusu-smrtnost-mu-je-niska-rijetko-pogadja-djecu-a-cesce-se-zaraze-muskarci-nego-zene/"/>
 </videoobject>
</mediaobject>
<heading2>Stopa smrtnosti nešto veća od gripe</heading2>
<para>
Opća stopa smrtnosti od koronavirusa je 2,3 posto. Istraživanja su pokazala da od posljedica zaraze češće umiru muškarci, koji se češće i razbolijevaju. Najveća stopa smrtnost zabilježena je kod ljudi starijih od 80 godina (osam posto), dok je kod mlađih od 39 godina ona samo 0,2 posto. To je usporedivo s običnom gripom, kod koje je zabilježena smrtnost od 0,1 posto.</para>
<para>Bolest rjeđe pogađa djecu. To pokazuju i podaci prema kojima je samo tri posto oboljelih mlađe od 15 godina. Liječnici su doznali i da koronavirus može devet dana preživjeti na glatkoj površini.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="3bbf67ac-b1c5-11eb-bb7b-0242ac130062"/>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="38b6575a-b1c5-11eb-ae69-0242ac130020"/>
<heading2>Moguće je biti bolestan bez simptoma</heading2>
<para>
No, ono što zabrinjava jest da je moguće biti bolestan i zarazan, a nemati simptome te da neki stručnjaci smatraju kako inkubacija virusa traje dulje od dosad spominjanih 14 dana. Prema njihovu mišljenju, inkubacija traje čak od 19 do 29 dana.</para>

<hmn:article xmlns:hmn="https://web.burza.hr/xmlns/humanapi/embed" id="39bae670-b1c5-11eb-b5d0-0242ac13005a"/>

Evo kolika je smrtnost, kod koliko ljudi uzrokuje kritično stanje, koga najviše pogađa... Koronavirus je dosad u svijetu odnio oko 2500 života, no medicinska istraživanja i statistike pokazuju kako on nije toliko poguban 

Globalna panika koja već nekoliko mjeseci vlada zbog epidemije koronavirusa čini se neopravdanom, barem sudeći prema dosadašnjim medicinskim istraživanjima i bolničkim statistikama.
One kazuju da se kod 81 posto zaraženih ljudi radi o blagom obliku bolesti, 14 posto je zaraženih s ozbiljnim posljedicama, a virus kod pet posto ljudi uzrokuje kritično stanje, doznaje RTL.





   
      
   

Stopa smrtnosti nešto veća od gripe

Opća stopa smrtnosti od koronavirusa je 2,3 posto. Istraživanja su pokazala da od posljedica zaraze češće umiru muškarci, koji se češće i razbolijevaju. Najveća stopa smrtnost zabilježena je kod ljudi starijih od 80 godina (osam posto), dok je kod mlađih od 39 godina ona samo 0,2 posto. To je usporedivo s običnom gripom, kod koje je zabilježena smrtnost od 0,1 posto.
Bolest rjeđe pogađa djecu. To pokazuju i podaci prema kojima je samo tri posto oboljelih mlađe od 15 godina. Liječnici su doznali i da koronavirus može devet dana preživjeti na glatkoj površini.




Moguće je biti bolestan bez simptoma

No, ono što zabrinjava jest da je moguće biti bolestan i zarazan, a nemati simptome te da neki stručnjaci smatraju kako inkubacija virusa traje dulje od dosad spominjanih 14 dana. Prema njihovu mišljenju, inkubacija traje čak od 19 do 29 dana.

 OVO JE PRAVA ISTINA O KORONAVIRUSU: 

OVO JE PRAVA ISTINA O KORONAVIRUSU:

Evo kolika je smrtnost, kod koliko ljudi uzrokuje kritično stanje, koga najviše pogađa...

<para>Naime, glave su bile korištene za medicinska istraživanja u Rimu, a kad su znanstvenici obavili što su trebali, poslali su ih natrag u Illinois kako bi bile kremirane. Informacija da se glave nalaze u zračnoj luci došla je do novinara jer je došlo do problema s papirologijom, pa su glave bile tamo od sredine prosinca.</para>
<para>"Samo prošlog tjedna smo poslali osam glava u Rush University Medical Center za jedan oftamološki program", objasnio je za AP Paul Dudek, direktor Anatomical Gift Associationa u Illinoisu, organizacije koja opskrbljuje medicinske škole tijelima i dijelovima tijela. Glave se, primjerice, koriste za istraživanja i obuku u stomatologiji, oftamologiji, neurologiji, a koriste se i za obučavanje plastičnih kirurga.</para>
<para>Dudek je objasnio da su takve pošiljke uobičajena stvar - njegova organizacija šalje oko 450 tijela svake godine. Većinu tijela dobiju dobrovoljnim pristankom ljudi koji žele da se njihova tijela koriste za medicinska istraživanja, a manji dio dođe do njih jer obitelji pokojnika ne mogu platiti sprovod.</para>

Na aerodromu u Chicagu zadržali 18 ljudskih glava Vijest da je u međunarodnoj zračnoj luci O'Hare u Chicagu pronađena pošiljka s 18 ljudskih glava uzbunila je novinare u SAD-u. 
Naime, glave su bile korištene za medicinska istraživanja u Rimu, a kad su znanstvenici obavili što su trebali, poslali su ih natrag u Illinois kako bi bile kremirane. Informacija da se glave nalaze u zračnoj luci došla je do novinara jer je došlo do problema s papirologijom, pa su glave bile tamo od sredine prosinca.
"Samo prošlog tjedna smo poslali osam glava u Rush University Medical Center za jedan oftamološki program", objasnio je za AP Paul Dudek, direktor Anatomical Gift Associationa u Illinoisu, organizacije koja opskrbljuje medicinske škole tijelima i dijelovima tijela. Glave se, primjerice, koriste za istraživanja i obuku u stomatologiji, oftamologiji, neurologiji, a koriste se i za obučavanje plastičnih kirurga.
Dudek je objasnio da su takve pošiljke uobičajena stvar - njegova organizacija šalje oko 450 tijela svake godine. Većinu tijela dobiju dobrovoljnim pristankom ljudi koji žele da se njihova tijela koriste za medicinska istraživanja, a manji dio dođe do njih jer obitelji pokojnika ne mogu platiti sprovod. 

Na aerodromu u Chicagu zadržali 18 ljudskih glava

Postroll

Preroll

UGLEDNI BIOLOG I GENETIČAR SMATRA DA HRVATSKA MOŽE POBIJEDITI KORONAVIRUS: 'Imamo lijekove i tradiciju, u pozitivnom smo naletu'

miroslav-radman-22932dec910f89768be6dd70e7faf800_view_article_new

Hrvatska

Članak

Danas.hr

OVO JE PRAVA ISTINA O KORONAVIRUSU: Evo kolika je smrtnost, kod koliko ljudi uzrokuje kritično stanje, koga najviše pogađa...

Coronavirus

Svijet

robertbertovic