Ministarstvo zaštite okoliša i energetike bi do 15. svibnja trebalo obraditi mnogobrojne primjedbe koje su mu stigle u donedavnoj javnoj raspravi o Uredbi o komunalnom otpadu te napisati konačnu verziju te uredbe – propisa koji gradovima i općinama daje smjernice za sustav prikupljanja i naplate odvoza otpada koji na snagu stupa 1. rujna, piše Novi list.
Naime, građani, stručnjaci i komunalci, gradovi i udruženja koja su se tijekom rasprave javila s primjedbana uredbu, ukazuju na niz problema i nedorečenosti u dokumentu. Za Primorsko-goransku županiju i Istarsku županiju najveći će problem biti nedostatak sirovine za rad Centara za gospodarenje otpadom u Marišćini i Kaštijunu.
Uredba predviđa što veće razvrstavanje otpada u kućanstvima, na javnim površinama i u reciklažnim dvorištima, budući da Hrvatska kao članica EU-a najkasnije do 2020. godine najmanje 50 posto plastike, stakla, papira i metala mora odvajati iz miješanog komunalnog otpada.
Komunalna društva se zbog toga traži postavljanje mnogobrojnih spremnika za odvajanje, a Centrima za gospodarenje otpadom sav taj materijal treba za rad. Ako Centri ne budu imali dovoljno nerazvrstanog otpada, njihov će prazan hod u radu skupo koštati, a to će rezultirati povećanim računima potrošača s obzirom da će penale građani plaćati upravo kroz račune.
Isti scenarij mogao bi se dogoditi ako Primorsko-goranska i Istarska županija, odnosno njihovi gradovi i općine, ne budu imali dovoljno razvrstanog otpada. Bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović je inzistirao na smanjenju kapaciteta preostali 11 Centara za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj koji se trebaju graditi, s obzirom da su isplanirani još prije više od deset godina.
Uredba o komunalnom otpadu ne predviđa ni dovoljno motivacije za građane koji bi otpad ubuduće trebali sortirati u puno većoj mjeri nego sada, čak dvostruko više ako Hrvatska želi zadovoljiti EU i ne plaćati skupe penale.
Odvoz otpada naplaćivat će se ovisno o volumenu kante za nesortirani miješani otpad koji će svako kućanstvo "zakupljivati" ovisno o broju svojih članova među koje ulaze i kućni ljubici, ali se ne navodi jesu li to samo psi i mačke ili i ostali.
Kao otvoreno pitanje ostaje i naplata volumena kante poslovnim korisnicima koji nemaju članove kućanstva, ali imaju zaposlenike, što bi moglo značiti da će neka trgovina koja se nalazi u prizemlju neke zgrade plaćati istu cijenu zakupa kante kao i umorvljenik koji živi u stanu iznad i koristi istu kantu za otpad.
Jednaku cijenu plaćat će i tročlano kućanstvo koje otpad sortira kao i ono koje to ne čini. Uredba predviđa da bi građani trebali biti kažnjavani ukoliko se u kanti za miješani otpad pronađe nešto što u nju ne pripada, a udruga za zaštitu potrošača izrazila je primjedbu na ovu stavku jer se nameće pitanje tko će i na koji način kontrolirati da se to ne dogodi.
Odredba koja je također izazvala primjedbe je i ona u kojoj se navodi da će fiksni dio računa za odvoz otpada jednako plaćati svi potrošači, dakle isti će iznos biti naplaćivan stanu od 30 četvornih metara, i hotelu od 2.000 kvadrata.
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača upozorava kako će fiksni dio plaćati i vikendaši, iako otpad stvaraju samo povremeno, te da je neopravdano naplaćivati pražnjenje svih kanti za miješani otpad, i kad su pune i kad su – prazne, odnosno više otpada sortirano u posebne spremnike.
Podsjećaju da je Visoki upravni sud prošle godine za naplatu odvoza otpada u Zagrebu presudio da se odvoz ne smije naplaćivati prema zaduženom volumenu kante, već prema stvarno odvezenom otpadu, piše Novi list.
