Predsjednik Republike Zoran Milanović proteklih je dana otvorio novi krug grubih prozivki i svađa u javnosti i putem Facebooka s onima koji nisu podržali njegov prijedlog Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda. Milanovića je razljutilo što je parlamentarna većina podržala predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, koji je njegov prijedlog odbio uvrstiti na dnevni red te mu ga vratio na doradu jer se Đurđević formalno nije javila na natječaj.
Situacija je eskalirala kada je Milanović pred novinarima, a potom i na Facebooku uz Jandrokovića i premijera Andreja Plenkovića prozvao i zastupnika SDSS-a Milorada Pupovca, koji je prethodno za Đurđević izjavio da je "padobranka". Pupovac je uzvratio pokazavši javno Milanovićeve SMS-poruke tvrdeći da je njihovim sadržajem kršio Ustav i vršio pritisak na njega i zastupnika Veljka Kajtazija oko izbora nove čelne osobe Vrhovnog suda. "Tražit ću da USKOK istraži motive. Takve stvari se rade samo za novac i ekvivalentne usluge", stajalo je, među ostalim, u već čuvenoj Milanovićevoj SMS-poruci Pupovcu.
Za opoziv treba dvotrećinska većina u Saboru i na Ustavnom sudu
Nakon što su pale teške riječi, ponovno se potegnulo i pitanje opoziva predsjednika Republike. Milanović se, naime, u svojim objavama žestoko očešao i o HDZ-ovu sivu eminenciju Vladimira Šeksa, koji je potom opet rekao da bi Milanovića trebalo opozvati s dužnosti predsjednika Republike, a danas je isto izjavio i premijer Plenković rekavši: "Ako se ovako nastavi, može se razgovarati i o opozivu". Doduše, dodao je kako to "vjerojatno neće proći".
Ovo je već drugi put u nešto više od godinu dana Milanovićeva predsjedničkog mandata da se poteže pitanje njegova opoziva. Je li on izašao iz okvira svojih ovlasti i ogriješio se o Ustav te je li i na koji način moguć njegov opoziv, upitali smo dvoje stručnjaka za ustavno pravo: prof.dr.sc. Sanju Barić s Pravnog fakulteta u Rijeci te doc. dr.sc. Matu Palića s Pravnog fakulteta u Osijeku. Palić nam je najprije ukratko objasnio kako bi morala teći procedura opoziva.
"Mora postojati inicijativa najmanje petine saborskih zastupnika koji predsjedniku Sabora podnose prijedlog za donošenje takve odluke. Predsjednik Sabora potom se, prema pravilu da se sasluša i druga strana, obraća predsjedniku Republike na očitovanje, a ovaj ima rok od 30 dana da na to odgovori. Predsjednik Sabora traži mišljenje i od Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav. Kada prikupi sva očitovanja, onda se o prijedlogu glasa, a da bi bio usvojen potrebna je dvotrećinska većina, dakle minimalno 101 zastupnik. Konačnu odluku donosi Ustavni sud koji također mora u roku od 30 dana donijeti odluku dvotrećinskom većinom - najmanje devet od 13 sudaca", objasnio je Palić.
'Ako bude opozvan, ne bi se više trebao moći kandidirati'
Ako se sve to dogodi, predsjedniku Republike po sili Ustava prestaje mandat i ide se na nove predsjedničke izbore. Na naše pitanje bi li se u tom slučaju opozvani predsjednik ponovno mogao kandidirati, Palić kaže kako po njegovu mišljenju ne bi trebao imati tu mogućnost.
"Ako je smijenjen s dužnosti na takav način, ako se utvrdilo da je kršio Ustav, po meni takva osoba ne bi mogla ponovno biti kandidat za predsjednika Republike", kazao je Palić.
Prof.dr.sc. Barić smatra da zasad nema razloga za opoziv predsjednika Milanovića, ali upozorava da je strašno zabrinjava kamo sve to skupa ide.
"Doista bi bilo dobro da predsjednik stane jer ovo što radi jako je opasno. Ne isključujem mogućnost da on i prijeđe tu granicu, ali nekako vjerujem da neće jer je pravnik", kazala nam je Barić.
20.04.2018., Zagreb - Hotel Dubrovnik. Konferencija udruge Franak na temu: "Sudska praksa za zastitu potrosaca korisnika financijskih usluga uz osvrt na sadasnje poslovanje hrvatskih banaka". Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL
'Stvara sentiment koji ide u korist jedino ekstremnoj desnici'
Na pitanje što smatra toliko zabrinjavajućim u Milanovićevim istupima, Barić ističe "strašno pumpanje mržnje, pljuvanje i stvaranje sentimenta koji jedino ide u korist ekstremnoj desnici".
"Točno vidimo tko podržava i daje potporu onome što govori predsjednik Milanović. Stanje u institucijama nije idilično, ali postoje mehanizmi koji predsjednik ima na raspolaganju, a ne koristi ih ili ih naprosto zanemaruje. Nije predsjednik države taj da govori stvari nakon kojih mi onda kažemo: "E, neka im je rekao!" Umjesto zagađivanja javnog prostora, on ima na raspolaganju mehanizme, uključujući i tajne službe, koje mogu institucionalno učiniti stvarnu razliku", smatra Barić.
'To je na neki način bila prijetnja zastupniku'
Palić, pak, smatra da je Milanović već ogriješio o Ustav, ako je točno ono što tvrdi Pupovac.
"Ako je istina da je na njega i na zastupnika Kajtazija radio pritisak da glasaju za izbor prof. Đurđević, onda je prekršio Ustav. Točnije, ustavnu odredbu koja se odnosi na diobu vlasti u RH na zakonodavnu, sudbenu i izvršnu. Ta odredba podrazumijeva različite oblike međusobne suradnje i provjere, međutim nitko ne smije raditi pritisak bilo kakvog oblika na zastupnike da glasaju na određeni način jer zastupnici u Republici Hrvatskoj imaju slobodan mandat. To znači da oni nisu opozivi i da u svom djelovanju mogu i moraju prilikom glasanja i kad konzumiraju ostala zastupnička prava, biti potpuno slobodni jer predstavljaju cijeli narod. Onoga trenutka kad netko radi bilo kakav oblik pritiska na njih, on zapravo to čini suprotno konceptu mandata zastupnika u Hrvatskom saboru i suprotno načelu diobe vlasti", kaže Palić.
Može li se u tom smislu i javno objavljena SMS-poruka u kojoj Milanović Pupovcu poručuje da će zatražiti od USKOK-a da istraži motive zbog kojih je podržao Jandrokovićevu odluku u Saboru, također smatrati kršenjem ustava - upitali smo Palića.
"Apsolutno. To je na neki način prijetnja zastupniku da će se jedna institucija, koja je dio DORH-a, oko nečega pozabaviti sa zastupnikom Pupovcem. On nema ovlasti da traži to od DORH-a, a ako ima saznanja da je zastupnik upleten u neke koruptivne radnje, onda može podnijeti kaznenu prijavu", kaže Palić.
16.05.2016., Zagreb - Saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politicki sustav poceo je na danasnjoj sjednici razgovore s kandidatima za ustavne suce. Sanja Baric. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
'S pozicije predsjednika on šalje poruku: revolucija, anarhija!'
Prof. Barić dubinski problem vidi u onome što Milanović poručuje javnosti.
"S pozicije predsjednika on šalje poruku: revolucija, anarhija! Njegovo ponašanje sugerira da je stanje u institucijama takvo i zbog toga je to što poručuje strašno opasno. Mislim da imamo ozbiljnih problema s institucijama, ali koje su rješive ako si na pravoj poziciji A Milanović jest na jednoj od tih pozicija i s nje on ne smije zazivati revoluciju i anarhiju. Mi građani kad smo nemoćni možemo zazivati revoluciju, ali oni koji su na poziciji vlasti ne mogu. Ako to čine, oni nam zapravo poručuju da sa svojim ovlastima ne mogu ništa. A to nije istina. Predsjednik Republike nije iskoristio sve svoje institucionalne mehanizme da učini ono što se može učiniti. Problem je što on igra isključivo na sentiment da je stanje u institucijama takvo da na njih treba ići samo putem revolucije i anarhije. Ako nastavi s tim, može prijeći tu granicu i dovesti se u situaciju da to zaista bude za opoziv. Zasad nije, ali već je strašno pogubno", zaključila je Barić.
