U protekla 24 sata Hrvatska ima veći broj izliječenih nego
novooboljelih pacijenata od koronavirusa. Novozaraženih je 2362,
izliječenih 2483. No, još su 43 osobe koje izgubile bitku s
virusom, a na respiratoru je 194 pacijenata.
Od prošlog tjedna u Zagrebu se se kao nova mjera govori o
masovnom testiranju brzim antigenskim testovima.
Na koji način bi se provodili i koje su njihove prednosti i
nedostaci u priči Zorane Čičak Kulić
Masovno testiranje kao alat za obuzdavanje pandemije u Zagrebu se
najavljuje, ali detalji ne otkrivaju.
"Oni rade planove koji moraju biti realni. Mislim da idu na
ciljane populacije gdje ima epidmioloških razloga za to. Mislim
da će se svi ljudi na lokacijama gdje se procjeni da postoji
potreba, da će tu biti dobar odaziv", kazala je Alemka
Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti Dr.
Fran Mihaljević.
Znanstvenik Ivan Đikić poručuje brzi testovi
sprječavaju nekontrolirano širenje virusa i dovode do smanjenja
broja zaraženih i umrlih: "To je velika pomoć jer su vrlo
jeftini, jednostavni za korištenje, daju brze rezultate, nisu
potrebni specijalizirani uređaji i potrebno je samo educirati
ljude da pravilno uzimaju briseve".
Slovačka je ovako testirala stanovništvo starije od 10 godina,
fokusirali su se na žarišta kako bi otkrili one bez simptoma i
njihove kontakte. Zajednički stav o testiranju na razini Europe
zemlje bi trebale donijeti za 2 do 3 tjedna.
"Tamo gdje imaju kvalitetnije testove i gdje su se usmjerili na
testiranje osoba sa simptomima do 7 dana imaju visoku podudarnost
s PCR testom koji je zlatni standard. Tamo gdje se išlo u širu
populaciju dakle bez simptoma tu se očekuje 30 posto da se može
detektirati pozitivnih", kazala je Markotić.
Đikić upozorava važno je razviti strategiju takvog testiranje i
povezati ih s pravilnim mjerama: "Mnogi da bi smanjili broj
testiranja govore da bi trebalo testirati samo one sa simptomima.
To nije točno. Antigeni testovi su najbolji zato jer u populaciji
možete uloviti veliki broj asimptomatskih ljudi, one koji nemaju
simptome, a imaju virus u respiratornom traktu. Zato su oni
primarno i napravljeni".
Nakon sastanka nacionalnog stožera s premijerom razmatraju se
nove mjere kako bi brojke počele padati, zatvaranje i policijski
sat nisu opcija, a u planu nije ni prelazak na online
nastavu.
"Za studentsku populaciju je pitanje bi li to bilo dobro s
obzirom na intezitet zaraze u Zagrebu vratiti studente u manje
sredine i da budu u kontaktu sa svojim roditeljima, bakama i
djedovima", kazao je Zvonimir Frka Petešić, predstojnik
Ureda predsjednika Vlade.
U Zagrebu koji i danas ima najveći broj novozaraženih ne
najavljuju strože mjere zatvaranja ili skraćivanja radnog vremena
ugostitelja. Na koji način će u borbi s brojkama provoditi
masovno testiranje tek trebaju otkriti.
