SAD ima 350 milijuna stanovnika, Hrvatska ni četiri milijuna, zašto bi itko iz Amerike uopće ulagao u Hrvatsku i pokretao biznis?
Jedan od glavnih aduta je taj što je Hrvatska dio tržišta EU koje ima, pak, 450 milijuna stanovnika.
"Čestitam, ako ste odabrali Hrvatsku za ulaganje, izabrali ste veće tržište“, poentirao je u petak Paul Sauchar iz konzultantske tvrtke KMPG koji je moderirao panel „Ulazak na hrvatsko tržište – od nultog oporezivanja do financiranja“.
Bio je to jedan od mnogobrojnih panela na trodnevnoj konferenciji ACAP-a, koji organizira najveći godišnji susret američkih i hrvatskih profesionalaca i poslodavaca, i na kojoj se govorilo i o zdravstvu, turizmu, održivom razvoju, umjetnoj inteligenciji, veteranima rata, ali i potencijalima filmske industrije.
"Hrvatska nije 'new kid on the block' u EU (novi igrač op.a), ušla je i u Schengen, eurozonu - sve to ima dramatičan učinak na investiranje“, rekao je Sauchar.
Paul Sauchar rekao je da tko god da je odlučio uložiti u Hrvatskoj, zapravo ulaže u tržište EU koje ima 450 stanovnika
Dodatno, hrvatsko zakonodavstvo ujednačeno je s europskim, pa ako ulagač zadovolji uvjete i propise poslovanja u Hrvatskoj, on svoje poslovanje može neometano širiti u druge zemlje bez previše barijera i administracije, čulo se na panelu.
"Generalna snaga EU je jedinstveno tržište koje omogućuje slobodno kretanje roba, usluga, novca i ljudi. To nije samo izjava, to zaista tako funkcionira“, rekla je Maja Maksimović iz KPMG-a.
Ne treba zanemariti i to da je Hrvatska ocijenjena kao sigurna zemlja te ima odličan geografski položaj, a dodatana prednost je i što se zbog EU izbjegava duplo oporezivanje.
Upravo je to bila važna tema panela - nedavno potpisivanje ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i između Hrvatske i SAD-a.
Amanda Huddleson iz KMPG-a objasnila je da ugovor sada u SAD-u treba proći proceduru i potvrdu u Senatu, a potom ide i na potpisivanje američkom predsjedniku.
Iako izgleda kao ugovor tehničke prirode, za proceduru treba vremena, a na ruku ne ide i to što Ameriku čekaju predsjednički izbori.
"Teško je zato prognozirati kad će ugovor zaživjeti, ali dobro je to što se radi o najmodernijem ugovoru ove vrste koji SAD ima s nekom zemljom", rekla je Amanda Huddleson.
Ognjen Milas iz iste konzulantske tvrtke rekao je da je Hrvatska apsolutno spremna za nove investicije, da ima prilično moderan bankarski sustav u odnosu na ostatak Europe te da su banke likvidne.
Ognjen Milas rekao je da su cijene kapitala u Hrvatskoj usporedive s ostatkom EU te da više priča da je Hrvatska skuplja za zaduživanje, ne stoje
Dodatno, ranije kritike da je trošak zaduživanja u Hrvatskoj veći nego u drugim zemljama EU, više ne stoje: „To se sad definitivno promijenilo, već neko vrijeme u Hrvatskoj se mogu naći usporedivi uvjeti kreditiranja kao i u drugim zemljama EU. Kamate i cijene financiranja su na razini EU“, rekao je Milas.
Dodao je da banke sada jako gledaju na komponentu održivosti i utjecaja projekta na okoliš što bi investitori trebali imati na umu kad traže financiranje od banaka.
Ako se netko od investitora, tako i iz SAD-a, odluči na ulaganje, Daniel Lenardić iz KPMG-a otkrio je koji su sektori najzanimljiviji.
"Turizam i tržište nekretnina i dalje su dobri za ulaganja, oni imaju dvoznamenkasti rast te imaju dobru kratkoročnu i srednjeročnu perspektivu", rekao je.
Iznio je zanimljivost da su loklani developeri dobrim dijelom iscrpljeni te da je to sada prilika za strane ulagače jer se traže partneri.
Posljednjih pet godina naša je zemlja postala i ulazna točka za dobavne pravce plina i nafte, a razvijaju se i luke s dubokim gazom te kontejnerskim terminalima - sve su to gospodarske grane dobre za ulaganje, istaknuo je Lenardić.
Za Hrvatsku je dodao i da može postati ulazna vrata za dobra te robu prema istočnoj Europi čije tržište ima 100 milijuna ljudi.
Opet, dobre su prilike za naše luke i za izvoz roba iz istične Europe, pa tako i hrane. Za domaću ekonomiju kaže da će biti sve kompleksnija, a time i sve razvijenija.
Trodnevna konferencija okupila je 500-tinjak sudionika, od kojih oko 150 iz SAD-a
No neke stvari već sad se naziru na horizontu gdje također postoji prilika za ulaganje.
„Prve privatne inicijative i privatne kompanije nastale su 90-ih godina kada su vlasnici tih tvrtki bili u svojim 30-im i 40-im godinama života. Ti ljudi polako su pred mirovinom ili su već u mirovini. To su obiteljske tvrtke te vlasnici ne namjeravaju menadžent predati u nasljedstvo mlađim članovima obitelji. Očekuje se da će u periodu od pet do 10 godina doći do promjene vlasničke strukture u tim tvrtkama, tražit će se profesionalni menadžment za preuzimanje tvrtki i bit će to dobra prilika za ulagače da se uključe u profesionalizaciju menadžmenta", rekao je Lenardić ističući da će biti zanimljivo pratiti transfer tog menadžmenta iz obiteljskog u profesionalno.
"Ulagače u ovom sektoru već vidimo", poentirao je.
Na panelima ACAP-ove konferencije, između ostalog, mogle su se čuti i poruke kako perjanica hrvatskog gospodarstva, turizam, ima golemu mogućnost razvoja prema zdravstvenom turizmu za koji se očekuje da će do 2030. imati 100 milijardi eura prometa godišnje.
Ministrica turizma Nikolina Brnjac na konferenciji je istaknula da Vlada planira upravo u zdravstveni dio turizma usmjeriti više od 100 milijuna eura iz EU fondova.
Temi zdravstva i turizma bio je posvećen prvi dan konferencije, a predsjednik ACAP-a dr. Steven Z. Pavletić rekao je da je upravo za ovu temu interes na konferenciji bio izuzetan.
"Uz zdravstveni turizam, posebno velika prilika je za turizam koji se odnosi nawellness i stil života i to je zanimljivo područje za razvoj. Naša je misija u ACAP-u nalaziti partnere i projekte kako bismo unaprijedili hrvatsko gospodarstvo i podigli ga na novu razinu. Tu je prilika!", rekao je za Danas.hr dr. Pavletić.
Ovaj liječnik hrvatskih korijena s američkom adresom, kaže da su ove godine konferenciju organizirali vrlo ambiciozno, bilo je više od 500 sudionika od kojih njih oko 150 iz SAD-a.
Dr Pavletić (u sredini) kaže da je konferencija bila ambiciozna ali ideja je bliže povezati domovinu i iseljenike iz SAD-a te povezati dvije strane kako bi gospodarstvo u Hrvatskoj dodatno raslo
U razgovoru je ukazao da povezanost Hrvatske i SAD-a treba podignuti na višu razinu, pokrenuti gospodarstvo u daleko višim sferama te iskoristiti prijateljstvo i povezanost dviju zemalja za još jednu sjajnu priliku – otkrivanje Hrvatske na karti američkih studenata.
"Oko 350 tisuća američkih studenata svake godine odabire jedan semestar odslušati u drugim zemljama. U Europi uglavnom odabiru Francusku, Italiju, Njemačku.
Želimo vrata otvoriti i prema Hrvatskoj, da što više američkih studenata odabere našu zemlju za jednosemestralni studij", rekao je "dr. Pavletić.
Potencijal je golem, ukazao je, s obzirom na to da samo 0,2 posto američkih studenata dođe u Hrvatsku.
Kao ideja s konferencije potekla je i da što više američkih studenata dođe u Hrvatsku na jednosemestralni studij kao što to sad rade u Francuskoj, Italiji i Njemačkoj
Na trodnevnoj konferencijo otvorile su se važne i vrlo složene teme, a uz veliku organizaciju i zaista respektabilan broj sudionika, dobro je naglasiti i da ACAP djeluje potpuno na volonterskoj bazi. Na pitanje, kako uz bogate profesionalne karijere uspijevaju iz SAD-a organizirati i tako veliku konferenciju i to na drugom kontintetu (u Europi), dr. Pavletić jednostavno kaže: "Radimo sa srcem, to je ono što nam stvara zadovoljstvo".
Ovo je sedma konferencija za redom, ranijih godina organizirali su je u Washingtonu, Chichagu, Clevelandu, ove godine igrali su na kartu Zagreba i kažu da nisu pogriješili.
To potvrđuje i Don Markušić koji otkriva kako su ove godine u Zagreb doveli i američke veterane te američku psihijatricu koja se specijalizirala za veterane. Pritom je istakno kako je golema inspiracija priča naših veterana koji su u maslinama i maslinarstvu našli svoj način nošenja s PTSP-om te da je konferencija prila da hrvatski i američki veterani razmijene iskustva.
Markišić je istaknuo još jednu specifičnost ovogodišnje koferencije: "Ove godine odabrali smo Zagreb za konferenciju i to je bilo izazovno. Sretan sam zato što je to glavni grad svih Hrvata i svima nam je bilo jako važno da konferencija bude u Zagrebu. ACAP je počeo s malim brojem članova, danas ima 2000 članova i naš ogranak u Zagrebu je jedinstven. Zanimljivo je da američki i australski članovi biraju zpravo ACAP-ov ogranak u Zagrebu kao svoj matični, ne onaj u zemljama gdje se nalaze".
Dodao je da je njihova ideja spojiti ljude od akcije, koji i u Hrvatskoj i u Americi rade razliku u svom poslu i pomiču granice. "Postoje projekti na kojima se mogu zajednički angažirati. Ideja je bila i na jednom mjestu povezati različite priče. Imamo dio posvećen filmu, kao gost nam je stigao producent iz Australije koji će govoriti o potencijalima filmske industrije. Ako su se Games of Thrones snimale u Hrvatskoj, ne možemo snimati filmove ako istovremeno ne čuvamo baštinu (koja je bila kulisa za snimanje filma op.a). Tako smo uz temu filma povezali i djelovanje družbe Braće Hrvatskog zmaja koja brine o baštini. Na ovoj konferenciji spajalo različite ljude i različite priče, tako i film i kulturu", otkriva naš sugovornik.
Gošća konferencije bila je bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a samu konferenciju otvorio je predsjednik Vlade Andrej Plenković
Konferenciju je inače otvorio predsjednik Vlade Andrej Plenković, a nazočila joj je i Kolinda Grabar-Kitarović, bivša predsjednica.
Inače, ACAP je nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa organizirao velike humanitarne akcije usmjerene na pomoć nakon potresa u što se uključio veliki broj dijaspore.
POGLEDAJTE I OVO Talijansi recept za masovni turizam: Ulaznice za plaže, zabranili pse i ručnike. Treba li to i nama?
