Predsjednik uprave InterCapitala Ltd. Željko Kardum, Ivan Kurtović, komentirao je za HRT godišnji pregled kretanja na financijskim tržištima i izvedbu različitih klasa financijske imovine te dao svoja viđenja za sljedeću godinu.
Za 2024. predviđa usporavanje rasta, pad inflacije koja trebala ostati iznad 2 posto. Kamatne stope će ostati nešto povišene i preporuka je 60 posto portfelja ulagati u dugoročne obveznice, 30 posto u dionice, 8 posto u novčane fondove, a 2 posto u tržište roba.
Preporuke za ulaganje u dionice, nešto su optimističnije za dugoročnu alokaciju. To je tržište koje dugoročno raste a kompanije inoviraju, smatra stručnjak.
Ova je godina bila puna anomalija
Kaže da je 2023. investicijski bila vrlo stresna i praćena anomalijama te vezana za 2022. koja je bila najizazovnija za sve investicijske klase.
"Imali smo veliku inflaciju, rast kamatnih stopa, ali se na kraju godina pokazala izuzetno dobrom. Ništa se od inicijalnih pretpostavki slabljenja gospodarstva i recesije nije materijaliziralo", rekao je.
Iako se za neke sektore očekivalo da bi mogli pasti više od deset posto, globalno su narasli 20 posto. SAD bilježi rast od oko 25 posto, Europa dvostruko manje, oko 13 posto.
Slovenci bilježe nešto manji rast od globalnog, a Hrvatska i Rumunjska čak 31 i 33 posto. Razlog tome su, smatra Kurtović uglavnom niske valvacije i ekonomija koja je bila prošlu i ovu godinu solidna.
Gubitnici su nekadašnji dobitnici
Gubitnici su energetski sektori jer je cijena nafte ii plina je dosta narasla, a zatim i "utilities" sektor.
Među dobitnicima prednjači IT sektor (Apple, Microsoft, Google, Amazon, Netflix…).
Na hrvatskom tržištu predvodnici su Končar distributivni Transformatori (pomak od skoro 170 posto), zatim Podravka i Zaba od oko 90 posto, a zatim slijede HPB i Končar s oko 70 posto.
Obveznice su konzervativno ulaganje s manjim pomacima u cijenama. Za njih su 2021. i 2022. najgore godine u posljednjih 30,40 godina. Do studenog je izgledalo kao da će godina biti negativna za obveznička tržišta, ali poruke centralnih banaka u Europi i SAD-u da bi rast kamatnih stopa mogao biti zaustavljen su preokrenule taj trend. Pri tome su korporativne obveznice imale puno bolji rast od državnih.
Obveznice i dalje stabilno ulaganje
U Hrvatskoj nema većeg broja izdavatelja korporativnih obveznica, ali one se mogu smatrati stabilnim dugoročnim ulaganjem. Naime, nešto su rizičnije, ali nude i veći povrat,
"Zlato se općenito smatra najsigurnijom imovinom i porast njegove cijene je odgovor na geopolitičke tenzije u svijetu", kazao je Kurtović.
Napomenuo je da je zbog rata u Ukrajini zamrznuto 300 milijardi dolara deviznih rezervi Rusije, a mnoge su zemlje umjesto u dolaske ili eurske obveznice počele ulagati u zlato. Porasla je potražnja, a time i cijena zlata.
Iako se najavljivalo, dolar nije odletio u nebo. Nakon što je FED najavio da je gotovo s rastom kamata, oslabio je, a euro ojačao. Ipak, SAD ima prednost što se tiče konkurentnosti gospodarstva.
Kurtović smatra da treba imati 15 posto valute u dolaru, a sve ostalo je na bazi špekulacije i nije nešto na šo bi se investitor trebao bazirati.
POGLEDAJTE VIDEO: U Hrvatskoj 964 milijunaša. Tako tvrdi istraživanje HNB-a. Viceguverner: 'Često ulažu u dionice i nekretnine'
