Danas u Saboru zastupnici raspravljaju o Ukrajini te se tijekom dana očekuje da će premijer Andrej Plenković iznijeti najnovije informacije o stanju u Ukrajini.
U ime kluba MOST-a Miro Bulj iznio je solidarnost prema Ukrajini, ali se okrenuo nutarnjim problemima i Vladi te rekao:
"Hrvatska ima trenutno brojne probleme, ograde su na Markovom trgu, dok će pola Vlade biti u ogradama Remetinca. Pozivam premijera da hitno kaže što se događa u Vladi zato što DORH i dalje kroji Vladu".
Miro Vrkljan iz Kluba zastupnika Za Pravednu Hrvatsku u svom iznošenju rekao je da se svijet vjerojatno nalazi pred "velikim ratom sa svim elementima svjetskog rata".
"Sada 24. veljače neodoljivo podsjeća na 3. rujan 1939. kada je ista Rusija raskomadala Poljsku. Svijet je tada bio u šoku kao i danas. Zašto nam se u Europi ponavlja povijest?", upitao je i upozorio da se u trenutku, kada su ugroženi svjetski mir i poredak, ugrožene i manje države.
Istaknuo je kako su tradicionalno neutralne države, kao što su Švedska i Finska, napravile iskorak i da je Europa pokazala da je snaga demokracije jača od snage oružja.
"Agresija Rusije barbanski je čin u 21. stoljeću, nezabilježen u zadnjih 80 godina. Bojim se da je to rat bez povratka s prijetnjom da postane svjetski rat", rekao je i pozvao ruske intelektualce da istupe protiv bezumlja. Podsjetio je također da je Ukrajina priznala neovisnost Hrvatske mjesec dana prije Vatikana i Njemačke.
Darko Klasić u ime kluba HSLS-a i Reformista predložio je Vladi da "razmotri osiguravanje dodatnih snaga novaka koji je suspendiran 2007. i pod hitno pokrene izmjene Zakon o obrani i Zakona o službi Oružanih snaga u kojim se definira zakonski okvir upravljanja oružanim snagama".
U izlaganju je istaknuo: "Vjerovanje u Europu kao oazu mira pregazili su tenkovi koji su iz Bjelorusije krenuli prema Kijevu... Rat u Ukrajini temeljito je promijenio odnos europske javnosti prema vojsci i prema služenju vojnom roku. U slučaju izbijanja rata ili pojave neposredne ratne opasnosti, oružane snage RH mogu narasti tek na 35 tisuća - - oko 14 tisuća aktivnost sastava, plus 21 tisuća pričuve. To nije ni izdaleka dostatno za obranu državnog teritorija. Samo tijekom Domovinskog rata hrvatska vojska imala je preko 200 tisuća pripadnika."
Iznio je da služenje obaveznog vojnog roka nikad nije ukinuto, nego samo suspendirano 2007. "Danas je situacija bitno drugačija i vrlo realna opasnost da može doći do političke destabilizacije u našem neposrednom susjedstvu. Republika Srpska tempirana je bomba, a detektor te bombe je u Moskvi", rekao je Klasić.
Burno je reagirao Krešo Beljak iz Kluba zastupnika HSS-a i RF-a: "Slušam kolegu liberala koji poziva na obavezni vojni rok. Nisu mi tu jasne - kao što su svi bili stručnjaci za koronu, tako su sad za geopolitiku".
"Slažem se općim stajališta Zapada da je riječ o nedopustivoj agresiji Rusije, ali se nikako ne mogu složiti sa zveckanjem okružjem u našoj okolini, pogotovo ne u Hrvatskoj, a poziv na obavezni vojni rok je zveckanje oružje. Ovaj rat nije nimalo slučan ratu u Hrvatskoj, BiH, Kosovu... nimalo sličan. Sada, slušajući nas i vijesti, mladići idu braniti Ukrajinu. Moramo ih podsjetiti da to nema veze i da se ne može vući paralela Hrvatske i Ukrajine", rekao je Beljak.
Napravio je usporedbu Vukovara i grada Berdjanskog u Ukrajini.
"Gledam neki dan video - grad Berdjansk sa 100 tisuća stanovnika okupirala je ruska vojska bez ispaljenog metka. Skupljaju se civili rusku i pred vojskom pod punom ratnom spremom pjevaju ukrajinsku himnu. Sjećate se koliko dugo se branio Vukovar - tri mjeseca. Zamislite pod vojnom okupacijom Vukovara da su poražene hrvatske snage dočekale četnike s Lijepom našom. Što bi im se dogodilo? U Berdnjanskom to nije slučaj. Čudan je to rat s kojim se ne mogu vući paralele s onim što je bilo u Hrvatskoj", rekao je Beljak.
Založio se za smirivanje tenzija u Hrvatskoj i stišavanje "zveckanja" oružjem.
Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) također je pozvao na aktiviranje dodatnih pričuvnih vojnika.
Istovremeno je nezavisni Hrvoje Zekanović pitao kolika je spremnost naših atomskih skloništa te konstatirao da je slanjem oružja u Ukrajinu, Hrvatska došla na "listu smrtonosnih neprijatelja Putina".
"Je li Hrvatska već involvirana u ovaj ratni sukob? Po meni čak i je jer ako će poslati 124 milijuna kuna vrijedno oružje u Ukrajinu, onda je Hrvatska indirektno u ovom sukobu", rekao je Zekanović.
Nastavio je da ne treba zabijati glavu u pijesak, podsjetio da je Vladimir Putin zaprijetio i atomskim oružjem te dodao da Rusija nije sama, da je uz nju Ukrajina i druge zemlje.
Marijana Puljak u ime Kluba Centra i GLAS-a također je dala podršku Ukrajini.
Arsen Bauk ispred Klub-a SDP-a rekao da je SDP uvijek znao dati podršku u važnim pitanjima kao što je ulazak Hrvatske u EU i NATO, te najavio da će Vlada RH imati i sada podršku u bitnim stvarima.
Pozvao je da se status kandidata za članstvo u EU zatraži za Bosnu i Hercegovinu, kao i za Kosovo, ispune obećanja dana Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, ubrzaju pregovori s Crnom Gorom. Srbiji je poručio da treba zauzeti stranu.
Milorad Pupovac (Klub SDSS-a) istaknuo je da je njegova stranka privržena solidarnosti s ukrajinskim narodom i založio se za mir. Osvrnuo se i na susjedstvo.
"Neophodno je da u BiH, Crnoj Gori i Srbiji i u odnosima između tih zemalja imperativno mora biti očuvanje mira, dogovorno rješavanje unutarnjih otvorenih pitanja i otklanjanja mogućnosti da bilo tko u ovoj geopolitičkoj situaciji taj mir naruši", rekao je Pupovac.
