Prošlo je nešto više od pola godine otkako je koronavirus ušao u Hrvatsku, a brojni stručnjaci, uključujući i epidemiologe, upozoravaju da građanke i građane da nas očekuje i izazovna jesen i možda i drugi val epidemije.
Na prvi val epidemije bolesti COVID-19 građani su odgovorili paničnom najezdom na trgovačke centre i povećanom potrošnjom, doslovnim pražnjenjem trgovačkih polica' te stvaranjem kućnih zaliha, od hrane pa sve do toaletnog papira. Kvasac se tražio kao nikada; kupovalo ga se tada, istaknula je za Glas Slavonije direktorica Žitozajednice Nada Barišić, čak 177 posto više. I na društvenim se mrežama moglo tih dana vidjeti načine, recepte kako doskočiti nestašici kvasca i proizvesti ga u vlastitoj kuhinji.
''On je problem jer smo zatvorili domaću proizvodnju kvasca, a
pokazao se strateškim proizvodom. U tome smo bili izvrsni,
prodavali smo svoje znanje u toj proizvodnji. Nakon privatizacije
novi vlasnik te proizvodnje prebacio ju je izvan Hrvatske'',
podsjeća na "put kvasca u privatizaciju, a potom gašenje"
Barišić. Navela je i druge stavke koje su u prvom valu epidemije
zabilježile enorman rast; u prvom tjednu praćenja rasta potrošnje
u koronakrizi, od 6. do 13. ožujka, najviše je porasla potražnja
brašna – za čak 410 posto. Slijedila je riža - 301 posto, potom
praškasti proizvodi za kolače, za kojima je potražnja porasla za
221 posto.
''Ta je skupina proizvoda tada čak pretekla i tjesteninu,
uvrježeniju za kupnju u kriznim situacijama; tjestenina je
potražnjom porasla u tom tjednu za 210 posto'', navela je
Barišić. Ipak, treći tjedan donio je ublažavanje potražnje, a
onda je ona doživjela pad, otrježnjenje potrošača, koji su stalno
podsjećani da potrebe za paničnom kupnjom i pustošenjem
trgovačkih polica nema jer da opskrba teče uredno. Potom je
otrježnjenje građana, što se kupnje tiče, prešlo u oprez, pa i
štednju, zbog neizvjesnosti prouzročene nepoznatim virusom.
Nakon tog iskustva i takve reakcije građana na prodor virusa u
zemlju, a s obzirom na upozorenja epidemiologa za jesen,
postavlja se pitanje - hoće li rujan donijeti reprizu panične
kupnje i gomilanja zaliha hrane, poput kvasca i brašna, i WC
papira. Ili su, pak, građani u proteklih pola godine života uz
koronavirus stekli nove potrošačke navike? U Hrvatskoj
gospodarskoj komori (HGK) ističu kako se od ožujka ove godine, a
pod utjecajem koronavirusa, bilježi, prema podatcima Državnog
zavoda za statistiku (DZS), kontinuirani pad prometa u trgovini
na malo.
''Valja istaknuti da se od svibnja, odnosno od popuštanja mjera,
bilježi blaži pad prometa u trgovini na malo. Tako je u lipnju
promet trgovine na malo, prema podacima DZS-a, pao za 6,2 posto u
odnosu prema lipnju prošle godine, a na mjesečnoj je razini
zabilježen rast, pa je promet u trgovini na malo porastao za 2,9
posto u lipnju u odnosu prema svibnju. Također, DZS u prvih šest
mjeseci bilježi pad prometa u trgovini na malo od 6,6 posto u
odnosu prema istom razdoblju 2019.'', navode u Komori. Ocjena je
kako je slijedom epidemije koronavirusa došlo do stabilizacije
potrošnje, a prema najavama analitičara, ističu u HGK-u, taj
trend očekuje nas i u sljedećem razdoblju.
''Vezano uz trenutnu epidemiološku situaciju, u kojoj pod
utjecajem turističke sezone raste broj zaraženih koronavirusom,
mišljenja smo da neće doći do gomilanja zaliha hrane jer se
iskustvo "lockdowna" iz ožujka i travnja, prema najavama, neće
dogoditi'', prognoziraju u HGK. Trgovci također prognoziraju da
se panična kupnja i gomilanje kućnih zaliha iz ožujka neće
ponoviti.
''Ljudi su se umorili od svega toga, a i mi - kao trgovci i kao
poslodavci. Nakon panične kupnje u ožujku, koja je trajala
desetak dana, sve do danas se kupuje normalno. I opskrba teče
uredno, svi kontakti s dobavljačima u zemlji i izvan nje
pripremljeni su za rujan i listopad. Kupnju radi stvaranja kućnih
zaliha hrane i potrepština na jesen ne očekujemo jer ni
epidemiološke mjere nisu sada kao one iz ožujka i travnja, kada
je bio potpuni "lockdown", a ne očekuju se ni na jesen'', kaže
direktorica najveće đakovačke trgovačke kuće, Menalo,
Vedrana Punda.
O razlikama u potrošnji, okolnostima u kojima se ona zbivala
dosad u ovoj godini i nepunih osam mjeseci protekle godine,
govore i podaci Porezne uprave o ukupnom iznosu fiskalizacije i
broju izdanih računa za sve djelatnosti u tom vremenu u godini
bez koronavirusa i s njim: ''Broj računa od 1. siječnja do 23.
kolovoza ove u odnosu prema istom razdoblju 2019. godine manji je
22 posto, a iznos je računa također manji, i to 14 posto'',
