Osim što su mnogi stekli ovisnost o alkoholu i što su neki pretjerivali s hranom za vrijeme pandemije koronavirusa, mnogi su bijeg tražili u svojim pametnim telefonima i društvenim mrežama.
Usred krize, pregledi na Instagram Liveu udvostručili su se u
jednom tjednu, Facebook je izvijestio o povećanju videopoziva u
Messenger grupi za 70%, a WhatsApp je zabilježio porast
korištenja od 40%.
„Posezanje za našim telefonima uobičajen je mehanizam za rješavanje nepoznatog“, kaže Doreen Dodgen-Magee, psiholog sa sjedištem u američkoj državi Oregon, prenosi Worklife. "Ostajemo povezani s našim ekranima i vijestima koje oni pružaju u nadi da će nam to pomoći da se osjećamo manje anksiozno."
Korisno VS. štetno vrijeme pred ekranom
Znamo da smo na svojim telefonima više nego što bismo željeli biti - ipak, teško je povući granicu. Sve aplikacije i društvene mreže kao da "nam se lijepe za oči". Kako bismo smanjili tehnološku anksioznost, Tanya Goodin, osnivačica pokreta digitalne detoksacije "Time to Log Off" predlaže razlikovanje čvrste granice korisnog vremena zaslona i štetnog vremena koje provodimo pred zaslonom.
U redu je provoditi vrijeme na društvenim mrežama ako se koristi u pozitivne svrhe poput videa o vježbama, obilasku muzeja ili predavanjima o kuhanju. "Ako to radimo zato što nam je dosadno ili smo zabrinuti, nije korisno", kaže Goodin, prenosi Worklife.
Mnogi stručnjaci predlažu da umjesto posezanjem za mobitelom, posegnemo za kakvom dobrom knjigom, spremanjem stana, šetnjom ili slušanjem glazbe. Kao i sa svakom ovisnošću, tako i s ovom - radite sve samo da ne mislite stalno na pametni telefon. A, i kada želite provesti vrijeme pred zaslonom, neka to vrijeme bude korisno provedeno.
