Od 1.siječnja iduće godine, Hrvatska svoju valutu kunu mijenja za euro. Naime, nakon što smo ušli u Europsku Uniju, jedna od naših obaveza je i da uđemo u područje eurozone, odnosno da prihvatimo euro kao našu valutu, dok se za to ispune kriteriji.
Hrvatska Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem, mišljenja je da ćemo od 1.siječnja 2023. godine biti spremni na taj veliki korak. Zbog pandemije koronavirusa, a sada i rata u Ukrajini, situacija se promijenila pa smo kao i svi suočeni s velikom inflacijom, cijene u gotovo svim segmentima su nam skočile te situacija generalno nije baš idilična.
Pitanje hoćemo li ispuniti kriterije
Gostujući u studiju Net.hr-a na to se osvrnuo i saborski zastupnik Hrvatskih suverenista Marko Milanović Litre, koji je upozorio na jednu stvar koja nam je svima prošla "ispod radara“. Prema njegovim riječima, Hrvatska bi mogla odgoditi ulazak u eurozonu.
"Što se tiče same inflacije, jedina je prednost što najvjerojatnije nećemo morati usvojiti euro, odnosno nećemo zadovoljiti kriterije Maastrichta, koji su zapravo i bili odgođeni zbog pandemije. Hrvatska nikada nije zadovoljavala te uvjete, a sada neće sasvim sigurno, jer i s eurom bi ušli u još jedan dodatan kolaps sustava gdje bi se dodatno proširila ta inflacija", rekao je Marko Milanović Litre.
'Zeleno svjetlo' u lipnju
Iako se mi već naveliko spremamo na euro, izgleda da po pitanju toga još sve nije na čisto, a "blagoslov" za uvođenje nove valute treba tek doći. Barem se tako može iščitati iz odgovora koji nam je stigao iz Hrvatske narodne banke, a na upit hoćemo li ispuniti kriterije ugovora iz Maastrichta te može li cjelokupna situacija u kojoj se nalazimo utjecati na ulazak Hrvatske u eurozonu.
"Europska komisija će u lipnju ove godine u svom Izvješću o konvergenciji ocijeniti ispunjavanje kriterija konvergencije kod članica koje još nisu uvele euro, pa tako i za Hrvatsku", rekli su nam iz HNB-a.
"Uzimajući u obzir kretanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji te odgovarajuće referentne vrijednosti za kriterije stabilnosti cijena, održivosti i stabilnosti javnih financija, stabilnosti tečaja i konvergencije dugoročnih kamatnih stopa, očekujemo pozitivne ocjene", dodaju.
Hrvatsku narodnu banku pitali smo i može li zbog inflacije te trenutne situacije u svijetu Hrvatska imati problema s ulaskom u eurozonu, odnosno može li doći do odgode.
Referentna vrijednost koja se utvrđuje za kriterij inflacije računa se kao prosječna stopa inflacije u tri države EU-a s najboljim ostvarenjem stabilnosti cijena uvećana za 1,5 postotna boda. Europska komisija, pritom, iz izračuna referentne vrijednosti može isključiti državu članicu EU-a (ili više njih) za koju ocijeni da ima prenisku stopu inflacije koja znatno odstupa od ostalih država članica.
"S obzirom na to da su inflacijska kretanja u Hrvatskoj visoko usklađena s kretanjima u europodručju i u EU, što se odnosi i na recentno razdoblje kada se u europodručju, EU i u Hrvatskoj zamjećuju izraženi inflacijski pritisci, s visokim se stupnjem izvjesnosti može očekivati da će Hrvatska uspjeti zadovoljiti kriterij stabilnosti cijena", zaključuju iz HNB-a na naš upit, dodajući da je referentni period za kriterij inflacije od 1. svibnja 2021. do 30 travnja 2022. godine.
Uskoro i rezultati natječaja
Pitali smo ih i što je s natječajem za izgled kovanice jednog eura, koji je zbog skandala s plagiranjem svojevremeno bio poništen.
"Natječaj za odabir najuspješnijeg likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura s motivom životinje kune sa šahovnicom u pozadini je u tijeku i trenutno je završen drugi krug", kazali su nam iz Hrvatske narodne banke.
