Naime, laboratorijska analiza koju je u Odsjeku za kvalitetu namirnica Službe za zdravstvenu ekologiju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo naručio tjednik Lider, pokazala je da hrenovke iz naših trgovina sadrže nešto više kalorija, bjelančevina, ugljikohidrata, masti i vode nego što je naznačeno na tablici nutritivnih vrijednosti. Zdravstveno su ispravne i njihov sastav ne odstupa bitno od deklariranog. Ipak...
"Ista kategorija hrane na policama prodavaonica mora biti zdravstveno ispravna, ali ovisno o proizvođaču i zemlji podrijetla, ne mora biti iste kvalitete. Zdravstvena ispravnost hrane znači da je sigurna za konzumaciju i ne smije imati više od dopuštene količine štetnih sastojaka koji akutno ili kronično djeluju na zdravlje ljudi. Na svjetskom tržištu više od 90 posto hrane odgovara zahtjevima zdravstvene ispravnosti što znači da je u najvećoj mjeri sigurna za zdravlje potrošača. No kad je riječ o kvaliteti, samo su neki propisi EU usklađeni u tom smislu pa se kvaliteta uređuje na nacionalnoj razini i postoje razlike od države do države", objasnio je mr. sc. Marijan Katalenić, dipl. ing. biotehnologije, voditelj spomenutog Odsjeka.
Nije smeće nego…
Dakle, iako se često čuje da je hrana koju Hrvatska uvozi 'smeće', riječ je samo o nižoj kvaliteti postavljenoj po nacionalnim propisima pojedine zemlje proizvođača.
"U EU pa i kod nas ujednačeni su samo neki propisi za kvalitetu (voćni sok, nektar, džem), ali je neusklađena kvaliteta za cijele grupacije hrane, na primjer, za pekarske proizvode, začine, mesne proizvode, mliječne proizvode, kekse i druge vrste proizvoda koji su temelj prehrane", kazao je Katalenić dodavši da je kvaliteta hrane, s obzirom na zdravlje ljudi, čak važnija od njene zdravstvene ispravnosti.
Stručnjaci predviđaju da će u budućnosti biti sve više krivotvorenja sastava, a time i kvalitete hrane zbog najavljenog povećanja cijene. Raščlanili su i pet načina na koje se hrana najčešće krivotvori:
Obojani sok, hrenovke s proteinima mlijeka...
1. Krivotvorenje sirovina koje potječu od iste biljne ili životinjske vrste. Naprimjer, šunka za pizzu trebala bi se praviti od dijelova buta svinje, ali je najčešće mješavina raznih dijelova svinjskog i goveđeg mesa, a koji put se u njoj nalazi i piletina.
2. Krivotvorenje sirovina koje potječu od drugih životinjskih ili biljnih vrsta. Naprimjer, u hrenovke se često, da bi se dobila potrebna masa, dodaju proteini mlijeka, kazeinati, proteini soje ili graška umjesto mesnih sastojaka, što je našim propisima dopušteno.
3. Krivotvorenje proizvoda zaštićenog zemljopisnog podrijetla i tehnologije prerade. Naprimjer, kulen se kao nacionalni proizvod u Hrvatskoj ne može proizvoditi u Španjolskoj jer je po zemljopisnom podrijetlu, recepturi i tehnologiji proizvodnje originalan. 4. Originalne sirovine zamjenjuju aditivi. Naprimjer, ako se sirup nazove 'voćni sirup od borovnice', a obojen je prirodnim antocianima bobica bazge i aromatiziran aromom borovnice bez dodatka prave borovnice, dobije se krivotvorina koju je teško prepoznati.
5. Dodavanje zakonom zabranjenih štetnih tvari, kao npr. bojila koja su 60-ih godina prošlog stoljeća zabranjena u Indiji se dodaju ljutim začinima. Takva bojila su kancerogena i kad se ljuti začin koristi kao dodatak hrani, kontaminira cijeli prehrambeni lanac tisuća proizvoda.
Vezani članci:
arti-201008300690006 arti-201107030188006 arti-201104130518006
